Naslov
Predodžba rata u tzv. 'stvarnosnoj prozi', u suvremenim hrvatskim romanima koji tematiziraju 'tranziciju'
(The image of war in contemporary Croatian novels of "mimetic" impulse and the theme of social and cultural transition in the nineties)

Autori
Koroman, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Dvadeset godina osnutka studija kroatistike. Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta / Daniel Mikulaco - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Matica Hrvatska, 2015, 68-68

ISBN
978-953-7320-12-6

Skup
Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (povodom 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli)

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 15.10.2015. - 17.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
suvremeni hrvatski roman; tranzicija; rat; domovinski rat; književna predodžba
(contemporary Croatian novel; transition (political); war; Homeland war (Croatia); literary image)

Sažetak
U izlaganju se na početku upućuje na potrebu problematiziranja termina "stvarnosne proze" i "tranzicije" kako bi se moglo pristupiti glavnoj temi i problemu izlaganja - predodžbi rata u devedesetima, u hrvatskom kontekstu, Domovinskog rata, u prozi od 2000. Riječ je romanima kojima rat nije glavna tema već su određeni tematiziranjem svakodnevice hrvatskoga društva, posebno društva u razdoblju tzv. "druge tranzicije" nakon godine 2000. Upravo od toga desetljeća romaneskna produkcija u Hrvatskoj naglo se povećava te se godišnje objavljuje i više desetaka romana od kojih se mnogi bave temama suvremenosti. Kako je razumijevanje suvremenosti i u njezinoj literariziranoj proznoj predodžbi u velikoj mjeri određeno povijesnim prijelomnim događajima iz devedesetih godina, izazovno je pristupiti analizi predodžbe najtraumatičnijeg od tih događaja – rata i njegovog odjeka u literarnoj tranzicijskoj suvremenosti. Usporedno iščitavanje desetak reprezentativnih tekstova otkriva podudarnosti u književnoj obradi ove teme ; dok su devedesete općenito označene kao desetljeće društvenog rasapa, samo tematiziranje, literarno sjećanje ili analeptički ulomci o ratu malobrojni su, epizodni, kraći i reducirani, katkad obrađeni iz fokalizatorske pozicije djeteta, predstavljeni kao formativni, ali donekle i potisnuti događaji. Ove značajke, koje se mogu potvrđivati u tekstovima Miljenka Jergovića, Vedrane Rudan, Milka Valenta, Ante Tomića, Vlade Bulića, Gordana Nuhanovića. Roberta Perišića, Alena Bovića, Gorana Gerovca, Ivana Vidića, Ivice Đikića i Olje Savičević Ivančević, otvaraju potrebu za artikuliranjem interpretativnih čvorišta za razumijevanje tih sličnih i podudarnih odabira obrade teme rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA