Naslov
Klasa i književnost
(Class and literature)

Autori
Koroman, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
"Stranputice humanistike", Dani IEF-a 2015.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2015. - 10.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klasa; književnost; samoupravljanje; srednja klasa
(class; literature; self-management; middle-class)

Sažetak
Knjiga Franca Morettija The Bourgeois, koja je objavljena 2013. godine i odmah postala nezaobilazna bibliografska jedinica za bavljenje povijesti romana, iz dvije vidljive pozicije predstavlja primjer "stranputica humanistike" u akademskoj praksi. Prva se odnosi na Morettijevu „kvantitativnu“ metodu, kojom pristupa velikom broju tekstova s namjerom razaznavanja statistički značajnih ključnih riječi. Druga stranputica odnosi se na sam cilj njegovog istraživanja. Moretti aktualizira pojam klase uvodeći ga u suvremene rasprave o povijesti književnosti, no zapravo se nadovezuje na recentne post-2008-krizne reartikulacije istoga pojma na širem polju humanistike (usp. npr. Archer, Duda, Stubbs ed. 2015). I dok Morettijeva kvantitativna metoda postaje predmetom kritika (usp. Goodwin & Holbo 2011) te bi je se moglo označiti pravom stranputicom, premda korisnom i izazovnom, uplitanje klase u okvire teorija romana, a zatim i povijesti književnosti smjer je koji se čini gotovo nužnim. Premda uvođenje klase u literaturu nije novo, od Lukacseve teorije romana, preko čitave tradicije kulturalnih studija, pa i Raymonda Williamsa, većeg dijela opusa Pierrea Bourdieua do u suvremenosti Marka Curriea, čini se da klasna iščitavanja i ispisivanja povijesti književnosti, posebno nacionalnih književnosti, nisu nešto što bi bila uobičajena akademska praksa. Zagovor za proširenjem spektra "klasnoga pitanja" unutar znanosti o književnosti, a time i za ponovnim otvaranjem pitanja za koga i u kojim uvjetima nastaje književnost te tko je kanonizira i o njoj piše, predstavlja način da se pomoću pojma, koji je u prvome redu ekonomski a potom i kulturalan, pokuša razračunati s jednim od izvorišta koje i samu književnost dovodi u krizu, stranputicu ili bar na interesnu marginu. Posebno se zanimljivim ispostavlja problem "srednje klase", njezina neodređenost i (samo)zamišljanje, ispreplitanje s bliskim pojmovima, njezini različiti uvjeti nastajanja i artikuliranja kroz povijest i različite kontekste, posebice unutar književnosti. Kako je upravo srednja klasa pojam koji je povijesno vezan uz nastanak onoga što nazivamo modernitetom, kao i uz ono što nazivamo kapitalizmom, moguća istraživanja značenjskih borbi za "srednju klasu" otvaraju prostore za razumijevanje spomenutog stanja humanistike na stranputici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA