Naslov
Revidirana procjena i utjecaj dijetarnih polifenola na omjer crijevnih bakterija i stanica u ljudskom tijelu
(A revised estimate and the influence of dietary polyphenols on the ratio of gut microbiota and cells in the human body)

Autori
Meštrović, Tomislav ; Matijašić, Mario ; Čipčić Pateljak, Hana ; Perić, Mihaela ; Panek, Marina ; Verbanac, Donatella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Nutricionizam&Dijetetika2016 ; Knjiga sažetaka / - Zagreb, 2016, 52-53

Skup
Nutricionizam&Dijetetika2016 - 1. međunarodni kongres Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2016. - 11.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
crijevna mikrobiota; dijetarni polifenoli; omjer bakterija i stanica
(gut microbiota; dietary polyphenols; bacteria-to-cell ratio)

Sažetak
U znanstvenoj se literaturi vrlo često navodi kako je broj stanica u ljudskom tijelu deset puta veći od broja bakterija u crijevu (tzv. crijevne mikrobiote). Naš cilj je kritički pristupiti tvoj tvrdnji koja nema čvrsto uporište u činjenicama te se sve više smatra znanstvenim anakronizmom, obrazložiti revidirani omjer na koji ukazuju novi podaci, ali i istražiti na koji način dijetarni polifenoli mogu utjecati na ovaj međuodnos. Naime, kod navođenja ukupnog broja bakterija u ljudskom crijevu praktički se sve recentne publikacije o crijevnoj mikrobioti oslanjanju na rad Dwaynea Savagea iz 1977. godine gdje je procjena iznosila 1014 ; ta se vrijednost pak temeljila na istraživanju Luckyja iz 1970. godine koji je izračunao da se u gramu fekalne materije nalazi 1011 bakterija (uz pretpostavku od jedne litre, tj. jednog kilograma fekalne mase). Oba autora su za svoj izračun odlučila koristiti tada popularnu procjenu ukupnog broja stanica u ljudskom tijelu koja je iznosila 1013, što je posljedično rezultiralo omjerom crijevnih bakterija i stanica od 10 naprama 1 (10:1). Premda takvi rezultati imaju djelomičan kredibilitet, vjerojatno ni sami autori nisu zamišljali kako će se ovakav grubi izračun citirati desetljećima kasnije. Napredak u tehnologiji sekvencioniranja doveo je do određivanja preciznijeg broja stanica u prosječne odrasle osobe koji (uz određena odstupanja) iznosi 3, 72 x 1013, a recentna analiza ukupnog broja bakterija (na temelju skupnih i revidiranih literaturnih vrijednosti bakterijske gustoće) rezultirala je približnom vrijednošću od 3, 9 x 1013 bakterija. Ako u brojnik omjera stavimo umnožak volumena debelog crijeva (otprilike 0, 4 litre) i broja bakterija (otprilike 1014 po litri), a u nazivnik precizniji broj stanica, dolazimo do omjera 1, 3:1 umjesto 10:1, što je znatno realističnija aproksimacija. Uz to, naša je tvrdnja da utjecaj određenih dijetarnih polifenola može dodatno povećati ili smanjiti taj omjer. Tako je u eksperimentalnim uvjetima dokazano da komercijalni ekstrakt nara (punikalagin) povećava ukupni broj bakterija (uglavnom uslijed poticanja umnožavanja rodova Bifidobacterium i Lactobacillus), što prema našim izračunima povećava brojnik, a shodno tome i pomiče ukupni omjer prema većoj vrijednosti. S druge strane, studija utjecaja crnog čaja na ljudima (u dozi od 700 mg pet puta na dan) pokazala je da isti dovodi do značajnog smanjenja ukupnog broja fekalne mikroflore, što omjer može pomaknuti prema 1:1, a čak ga i preokrenuti u korist stanica. Zaključno, omjer crijevnih bakterija i stanica u ljudskom tijelu dinamična je kategorija (bliža odnosu 1:1 nego 10:1) na koju mogu značajno utjecati i pojedini dijetarni polifenoli. Premda literaturni podaci i naši izračuni zasad predstavljaju isključivo matematičke aproksimacije, one su itekako relevantne za daljnja istraživanja crijevne mikrobiote te utjecaja polifenola i drugih sastojaka prehrane na bakterijski ekosustav u ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA