Naslov
Usporedba mamografije i ultrazvuka u predoperacijskoj procjeni suspektne lezije u dojci
(Comparison of mammography and ultrasound in preoperative assessment of suspected breast lesion)

Autori
Valković, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
14.07

Godina
2006

Stranica
151

Mentor
Miletić, Damir

Ključne riječi
mamografija; ultrazvuk; karcinom dojke; veličina tumora
(mamography; ultrasound; breast cancer; tumor size)

Sažetak
Cilj istraživanja: Procjeniti pouzdanost mamografije i ultrazvuka u predoperacijskom određivanju veličine suspektne lezije u dojci te odrediti pouzdanost mamografije i ultrazvuka u razlikovanju dobroćudne od zloćudne lezije. Ispitanici i metode: U razdoblju od listopada 2004. godine do ožujka 2006. godine na Klinićkom zavodu za radiologiju prospektivno je uključeno 147 ispitanica kod kojih je učinjen kirurški zahvat indiciran temeljem slikovne dijagnostike i/ili kliničkog nalaza palpabilne rezistencije u dojci. Od ukupnog broja od 147 ispitanica, kod njih 93 (63, 3%) patohistološki je verificiran malignom dojke dok je u preostalih 54 (36, 7%) ispitanica nalaz odgovarao dobroćudnim promjenama. Prosječna dob ispitanica sa malignim nalazom je iznosila 60 ± 11.88 (SD) godina, a prosječna dob ispitanica s benignim nalazom je iznosila 53.13 ± 10.90 (SD) godina. Temeljni kriterij za uključivanje ispitanica je bila detektabilnost lezije u dojci mamografijom i ultrazvukom. Sve otkrivene lezije dojke su patohistološki verificirane, a veličina tumora određena je kao najdulji promjer lezije na dobivenom uzorku tkiva. Patohistološki nalaz usporedili smo s mamografskim i ultrazvučnim karakteristikama lezije s posebnim osvrtom na veličine lezije. Rezultati: U 147 ispitanica detektirali smo 157 lezija u dojci od kojih je 100 lezija bilo maligno (63, 7%), a 57 lezija (36, 3%) benigno. Malignomi su se mamografski prikazali kao homogene sjene, u pravilu veće gustoće, spikuliranih i nepravilnih rubova, a sonografski kao hipoehogene lezije, nepravilnih rubova s posteriornom atenuacijom ultrazvučnog snopa i s halo znakom malignosti. Benigne sjene su mamografski uglavnom imale homogenu strukturu, jednake gustoće kao i okolni parenhim s češće pravilnim rubovima. Sonografski su benigne sjene češće bile hipoehogene strukture i pravilnih rubova. Prosječna veličina malignoma je mamografski iznosila 22.31 ± 10.80, sonografski 17.97 ± 9.59, dok je patohistološka prosječna veličina karcinoma iznosila 18.24 ± 10.55. Korelacija izmjerenih veličina malignih lezija izmjerene mamografski i ultrazvučno statistički je značajna s patohistološki izmjerenom veličinom. Prosječna veličina benignih lezija određena mamografski iznosila je 18 ± 10.87, sonografski 14.53 ± 9.75 te patohistološki 14.23 ± 9.51. Korelacija izmjerenih veličina benignih lezija mamografski i ultrazvučno je statistički značajna, a u odnosu na maligne lezije i bolja. Zaključak: Naši rezultati pokazuju da su mamografske i sonografske karakteristike suspektne lezije u dojci vrijedan prediktor u procjeni njene etiologije kao i u određivanju njene veličine, što je od neprocjenjive vrijednosti u odabiru kirurške strategije liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA