Naslov
Životno opredeljenje omladine i njen odnos prema radu
(Life Orientation of Young People: Their Attitude towards Work)

Autori
Bjelajac, Slobodan

Izvornik
Sociologija (0038-0318) 13 (1971), 2; 189-207

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
životna orijentacija; mladi; odnos prema radu; Fromm; tipologija vrijednosnih orijentacija; (ne)utilitarna orijentacija; bunt mladih
(Life Orientation; Young People; Attitude towards Work; Fromm; Typology of Value Orientations; (Non)utilitarian orientation; Young People Rebellion)

Sažetak
Rad govori o izrazito aktivnoj orijentaciji mladih mjerenoj njihovim odnosom prema radu, iako često, zahvaljujući predrasudama, mlade vidimo u sasvim suprotnom svjetlu. Interesantna je i znanstveno relevantna operacionalizacija Frommove teorije ljudskih potreba i otuđenja vrijednosnih orijentacija temeljem parova stavova-indikatora kao što su: davanje prednosti poslu koji se voli ili zaradi, gledanje na rad kao na najznačajniji uvjet sretnog života ili kao na prisilu (maštanje o društvu gdje se ne bi moralo raditi), traženje zadovoljstva u radu (radnim uvjetima i sl.) ili u slobodnom vremenu i sl. Na ovim kriterijima izrađena je tipologija vrijednosnih orijentacija (ekstremna i umjerena "utilitarna" i "orijentacija prema radu kao potrebi"). Pokazalo se da čak 66 % ispitanika (mladi iz Beograda) pripada skupini koja na rad gleda kao na osobnu potrebu. Usvajanje "ne-utilitarnih društvenih ciljeva" prisutno je kod 47% ispitanika (naspram 36% onih koji usvajaju "utilitarne ciljeve"), a 53% ispitanika ima i potrebu udjela u odlučivanju. I pored toga veliki dio mladih ili nije zadovoljan (36%) ili je samo djelomice zadovoljan pozivom i s poslom koji obavlja (13.5%, odnosno 29%), pa je jasno da većina ne može zadovoljiti aktivističku orijentaciju (doživljaj rada kao potrebe i kreativnosti). Naspram toga, sama radna situacija izaziva pojavu "utilitarne" orijentacije. Mladi, kao socijalno heterogena skupina pokazuju i značajne razlike u pogledu tipa "radne orijentacije" i u pogledu usvajanja određenih društvenih vrijednosti i ciljeva, što proizilazi iz razlika u životnim i radnim uvjetima. Bunt mladih se, prema tome, može tumačiti kao pokušaj zadovoljavanja potrebe za kreacijom. Što im drugo preostaje nego prepuštanje pasivnom odnosu prema svijetu s jakim osjećanjem apatije, ili burno reagiranje da bi se izborili za aktivno uključivanje u kreiranje vlastite situacije?

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA