Pregled bibliografske jedinice broj: 81826
Što se slučuva vo prvite godini na tranzicijata?
Što se slučuva vo prvite godini na tranzicijata? // Dijalog / Dr. Hristo Kartalov and alt. (ur.).
Skopje: Dijalog, 1995. str. 31-38 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 81826 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što se slučuva vo prvite godini na tranzicijata?
(What is Happening During the First Years of Transition?)
Autori
Bjelajac, dr. sc. Slobodan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dijalog
/ Dr. Hristo Kartalov and alt. - Skopje : Dijalog, 1995, 31-38
Skup
Socijalnata politika vo periodot na tranzicija
Mjesto i datum
Skopje, Sjeverna Makedonija, 26.05.1994. - 28.05.1994
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dogovorna vs. tržišna ekonomija; struktura privrede; nezaposlenost; kontrolirano tržište; socijalna politika
(arranged vs. market economy; economic structure; unemployment; controlled market; social policy)
Sažetak
Dok je dogovorna ekonomija patila od prezaposlenosti i neadekvatne strukture privrede, prelazak na tržišnu ekonomiju, bar u Hrvatskoj nije uspio promijeniti strukturu privrede, a povećao je nezaposlenost. Država se i tu zbog opadanje platežne moći stanovništva i opasnosti od socijalnih nemira javlja kao regulator, ne dozvoljavajući funkcioniranje tržišnih zakona, pa se ideja slobodnog tržišta pretvara u praksu kontroliranog tržišta. Ona ne uspijeva uvijek efektuirati sve raspoložive mehanizme za realizaciju socijalne politike, pa se ni socijalna politika ne može realizirati. Tako se od prakse socijalne države, prelazi na praksu države bez socijalne politike. Ilustracije ovih stavova autor nalazi u smanjivanju broja zaposlenih i povećanju broja nezaposlenih u prvim godinama tranzicije hrvatskog društva. Pojava nezaposlenosti ne pogađa podjedanko sve slojeve stanovništva. Među nezaposlenima vremenom raste broj onih koji imaju duži staž, a opada broj onih s manjim stažem. Isto tako, opada broj niže kvalificiranih radnika, a raste broj visoko obrazovanih. Ni što se tiče promjene strukture vlasništva, situacija u prvim godinama tranzicije nije sjajna. Ono što bi trebalo biti agens razvoja (industrija) gotovo da se uopće nije privatizirala, a prenos vlasništva na privatnike se najviše realizirao kod obrta, prometa i ugostiteljstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
