Pregled bibliografske jedinice broj: 818127
Suvremeni zapisi legendi i predaja u metkovskom kraju
Suvremeni zapisi legendi i predaja u metkovskom kraju // Hrvatski neretvanski zbornik, 8 (2016), 261-278 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 818127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremeni zapisi legendi i predaja u metkovskom
kraju
(Contemporary recordings of legends and tales in
Metković area)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Hrvatski neretvanski zbornik (1847-1579) 8
(2016);
261-278
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
legende ; povijesne predaje ; etiološke predaje ; mitske predaje ; demonološke predaje
(legends ; historical tales ; etiological tales ; mythic tales ; demonological tales.)
Sažetak
Drevna Narona nalazila se na području današnjega Vida kod Metkovića. Grčki povjesničar Pseudo Skilaks Naronu spominje u 4. stoljeću pr. Krista. Prema predajama, ilirska kraljica Teuta bila je iz Narone. Najmoćniji ilirski kralj Agron razbolio se i došao u Naronu nekoj ljekaruši. Vidio je njezinu prelijepu kćerku Teutu i oženio je. Agronu je 231. godine pr. Kr. njegov vojnik Demetrije Hvaranin u znak dobrodošlice u vrč s vinom nasuo otrov. Popivši vino kralj je mrtav pao pred Teutom koja ga je naslijedila na prijestolju. O Teuti se i danas pripovijeda više predaja. Uspomene na Teutu čuvaju krematonimi: Teutin grad, Teutina kula na otoku Svetac zapadno od Visa ; Teutini dvori u Dolu iznad Njokotovih dvora. U Boko- kotorskom kraju postoji Teutina pećina iz koje par dana izvire potok Sopot, koji je po predajama nastao od Teutinih suza koje je prolijevala gledajući kako njezino kraljevstvo pokoravaju Rimljani. Prema predajama grad Tivat baštini ime prema kraljici Teuti. Narod u predajama Teutu glorificira. Tako, primjerice, pločanski ribari prizivaju Teutu: „Ako bude vitra, Teuto dođi po nas! Stoga je razumljivo bogatstvo tradicijske kulture i usmene književnosti u metkovskom kraju. Usmenu književnost metkovskoga kraja istraživala je Maja Bošković Stulli. Značajan doprinos hrvatskoj usmenoj književnosti dao je Denis Vekić koji je napisao doktorski rad „Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja“. U ovom radu navodi se i interpretira dvadesetak legendi i predaja izvorno zapisanih od 1999. do 2015. godine. Legende i predaje u radu se interpretiraju u biblijskom, etnološkom, antropološkom i povijesnom kontekstu. Cilj rada je od zaborava sačuvati legende i predaje metkovskoga kraja. Stoga se u radu ne navode dosadašnji zapisi. Koliko je poznato predaje koje se u ovom radu navode i analiziraju prvi put se publiciraju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija