Pregled bibliografske jedinice broj: 817215
Aldo Leopold i etika zemlje kao intelektualno uporište bioetike Van Rensselaera Pottera
Aldo Leopold i etika zemlje kao intelektualno uporište bioetike Van Rensselaera Pottera // 15. lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2016. str. 159-160 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 817215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aldo Leopold i etika zemlje kao intelektualno uporište bioetike Van Rensselaera Pottera
(Aldo Leopold’s Land Ethic as an Intellectual Foothold for Van Rensselaer Potter’s Bioethics)
Autori
Trako Poljak, Tijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
15. lošinjski dani bioetike
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2016, 159-160
Skup
15. lošinjski dani bioetike
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 15.05.2016. - 18.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
etika zemlje; globalna bioetika; Aldo Leopold; Van Rensselaer Potter; ekocentrizam
(land ethic; global bioethics; Aldo Leopold; Van Rensselaer Potter; ecocentrism)
Sažetak
Van Rensselaer Potter je knjigu Bioethics: Bridge to the Future (Bioetika: most prema budućnosti) iz 1971. godine posvetio Aldu Leopoldu, prepoznajući ga kao ključnu osobu koja je »predvidjela razvoj etike prema bioetici«. U knjizi Global Bioethics: Building on the Leopold Legacy (Globalna bioetika: Na temeljima Leopoldova naslijeđa) iz 1988. godine Potter dalje opisuje Leopoldov intelektualni utjecaj na njegov vlastiti rad i razvoj bioetike. Predstavit ćemo Leopoldovu etiku zemlje, oslanjajući se na djelo A Sand County Almanac (Ljetopis Pješčanog okruga) te istražiti vezu između njegova razumijevanja etike i Potterove definicije globalne bioetike. Srž te veze leži u, kako sam Potter objašnjava, odgovoru na pitanje »je li pojam kvalitete života u etičkom smislu istovjetan pojmu kvalitete okoliša« jer, nastavlja Potter, etika zemlje nije »izbor ili/ili između ljudskih prava i prava biljaka i životinja« ; »dapače, ona je iskaz vjerovanja da ljudska bića ne mogu preživjeti bez sposobnosti da vide, osjete, razumiju, vole, ili na neki drugi način vjeruju u zemlju kao zajednicu«.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija