Pregled bibliografske jedinice broj: 815853
Jezik kao sredstvo otpora u književnostima luzofonih afričkih zemalja
Jezik kao sredstvo otpora u književnostima luzofonih afričkih zemalja // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku / Udier, Sanda Lucija ; Cergol, Kovačević Kristina (ur.).
Zagreb: Zagreb: HDPL, Srednja Europa, 2016. str. 63-76 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 815853 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezik kao sredstvo otpora u književnostima
luzofonih afričkih zemalja
(Language as a means of resistance in the
literature of lusophone African countries)
Autori
Bojić, Majda ; Lanović, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
/ Udier, Sanda Lucija ; Cergol, Kovačević Kristina - Zagreb : Zagreb: HDPL, Srednja Europa, 2016, 63-76
ISBN
978-953-7963-43-9
Skup
XXIX. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
afrička književnost portugalskog jezičnog izraza ; otpor u jeziku ; „afrički portugalski“ ; Luandino Vieira ; „Luuanda“
(literature of Lusophone Africa ; ”resistance in language” ; ”African Portuguese” ; Luandino Vieira ; „Luuanda“)
Sažetak
U radu problematiziramo specifičan društveno- politički i kulturni kontekst u kojem su se razvile afričke književnosti portugalskog jezičnog izraza. U bivšim je portugalskim kolonijama u Africi portugalski jezik nametnut kao medij obrazovanja i kulture, što je rezultiralo uspostavljanjem svojevrsne „jezične ucjene“ – društvena pokretljivost, pristup političkoj aktivnosti, kao i javnom i kulturnom životu bili su uvjetovani poznavanjem jezika kolonizatora. U kontekstu kulture takav etički izazovan uvjet bio je u isto vrijeme prihvaćen i odbijen. Zahtjev za političkom neovisnošću prevodio se u jezičnim osobitostima luzoafričkih književnika koji su se u isti mah našli u ulozi korisnika kolonijalnog idioma i njegovih podrivatelja. Osviještenim „otporom u jeziku“, u obliku odstupanja od europske norme portugalskoga, pronalazili su svoj autentični izraz. Takve transgresivne književno-jezične prakse u radu razmatramo na primjeru analize jezičnog izraza zbirke priča „Luuanda“ angolskog pisca Luandina Vieire. Težnja nam je uspostaviti određenu tipologiju odstupanja od europske norme s leksičkog, morfosintaktičkog i sintaktičkog aspekta, povlačeći pritom paralele sa specifičnostima afričkog portugalskog, još nestandardiziranog varijeteta koji objedinjuje varijante portugalskog jezika u Angoli i Mozambiku te u zasad malobrojnim i razmjerno oskudnim lingvističkim opisima dobiva sve jasnije konture. Potvrđena odstupanja na leksičkoj razini odnose se na posuđenice iz bantu jezika, poglavito kimbundua, te na neologizme nastale morfološkim procesima ili pak semantičkom specijalizacijom riječi već postojećih u leksiku europskog varijeteta. Na sintaktičkoj razini razlučujemo tendencije leksičko-sintaktičkog tipa (uglavnom razmjerno sustavne restrikcije kategorijalne selekcije leksičkih jedinica, poglavito glagola), morfosintaktičkog tipa (razlike u uporabi glagolskog načina te redukcije određenih oblika zamjenica ili oblika glagolske i imenske fleksije) i one „čisto“ sintaktičkog tipa (uz najočitije – razlike u zavisnim rečeničnim strukturama – bilježimo odstupanja u pravilima položaja nenaglašenih ličnih zamjenica te u strukturi imenske sintagme).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb