Naslov
Utvrđivanje repine cistolike nematode (Heterodera schachtii Schmidt, 1871) u uzorcima tla iz lokaliteta Tovarnik
(Identification of species (Heterodera schachtii Schmidt, 1871.) in soil samples from the locality of Tovarnik)

Autori
Dubičanac, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.05

Godina
2016

Stranica
30

Mentor
Grubišić, Dinka

Ključne riječi
Heterodera schachtii ; mjere suzbijanja ; repina cistolika nematoda ; utvrđivanje zaraze
(control measures ; determination of infestation ; Heterodera schachtii ; sugar beet cyst nematode ; ;)

Sažetak
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Šećernu repu parazitira preko stotinjak štetnika, a među njima je i dvadesetak biljnoparazitskih nematoda. Vrsta Heterodera schachtii Schmidt 1871. je najvažnija i najštetnija od svih nematoda koje parazitiraju na šećernoj repi. Uslijed njene parazitacije korijen postaje izdužen, javlja se bradatost, dok se u polju često pojavljuju grupe oboljelih biljaka na pojedinim područjima „plješine“. Prinosi šećerne repe nakon napada repine cistolike nematode mogu biti umanjeni i do 60%. Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi prisutnost repine cistolike nematode u uzorcima tla prikupljenima 2013. g. na repištima Vukovarsko–srijemske županije, lokalitetu Tovarnik. Ujedno, cilj je bio i utvrditi intenzitet zaraze i visinu populacije kako bi se mogle preporučiti prikladne mjere suzbijanja na uzorkovanim repištima. Iz osušenih uzoraka tla metodom flotacije i Spearsovim flotacionim uređajem izdvajane su ciste repine nematode. Intenzitet zaraze i visina populacije određeni su prema brojnosti cista te potom utvrđivanjem njihove vitalnosti, brojanjem vitalnih jaja ličinki. Prisutnost repine cistolike nematode utvrđena je u svih pet analiziranih uzoraka tla, a prosječan broj cista iznosio je 23 ciste/ 100 ml tla. Prosječna vitalnost cista iznosila je 4, 96 jaja i ličinki/ g tla čime je dosegnut ekonomski prag štetnosti. Zbog relativno visoke zaraze tog štetnika na uzorkovanoj površini na istoj je potrebno provoditi barem trogodišnji plodored, suzbijanje korova domaćina i sjetvu tolerantnih sorata šećerne repe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA