ࡱ> EGDBbjbj]] .F??X ,0     ceeeeee$\J]  ///  c/c/// 0P&/O0,/X_X/X/ //,X :ZDRAVSTVENA PISMENOST Iva Sorta-Bilajac Turina Narodni zdravstveni list 2014;656-657:13-4. Kada korisnici zdravstvenog sustava ne poznaju njegovo funkcioniranje, to dovodi do problema na zdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj razini te u funkcioniranju drutva u cjelini. Zdravstvena pismenost jedan je od preduvjeta za potpunije koriatenje zdravstvenih usluga. Za bolju iskoristivost zdravstvenih usluga va~na je njihova dostupnost svima onima kojima su one potrebne. Njihova dostupnost svakom graaninu kao potencijalnom korisniku (pacijentu) ovisi upravo o uklju ivanju graana kao aktivnih sudionika u funkcioniranje zdravstvenog sustava. To se u kona nici odra~ava na zdravlje itave populacije, kao pokazatelj efikasnosti zdravstvenog sustava u cjelini. Jesmo li pismeni? Zdravstvena pismenost mo~e se definirati kao  osobne, kognitivne i socijalne vjeatine koje odreuju sposobnost pojedinca da dobije pristup, razumije i koristi (medicinske) informacije za promicanje i odr~avanje dobroga zdravlja . Neadekvatna razina zdravstvene pismenosti naziva se i  tiha epidemija . Neki autori koji se bave tom problematikom predla~u da bi poboljaanje zdravstvene pismenosti trebalo predstavljati jedan od globalnih zdravstvenih izazova 21. stoljea! Stoga se s pravom mo~e rei da danas, osim informati ki, trebamo biti i zdravstveno pismeni! Tema zdravstvene pismenosti postala je predmetom stru ne i znanstvene rasprave 1970-ih godina, kada su zapo eta i prva ozbiljnija istra~ivanja na podru ju SAD-a. Godine 2010., u istra~ivanju  Healthy People , naglaaena je poveznica izmeu niske (zdravstvene) edukacije, niske razine zdravlja i rane smrtnosti! Od europskih primjera valja istaknuti istra~ivanje  European Health Litercy Service , iz 2012. godine, u kojem je naglaaena va~nost zdravstvene pismenosti zbog na ina na koji graani dolaze do zdravstvenih informacija, razumiju ih, procjenjuju i koriste pri donoaenju odluka o prevenciji bolesti i promociji vlastitoga zdravlja. Rezultati pokazuju da meu dr~avama obuhvaenim studijom gotovo 50% ispitanika ima neadekvatnu razinu zdravstvene pismenosti! Karika koja nedostaje Do sada je svaka vlada Republike Hrvatske, kao jedan od prioriteta, navodila djelomi nu ili potpunu reformu zdravstvenoga sustava. Meutim, zanemarivanje mjesta i uloge graanina kao potencijalnog korisnika zdravstvenog sustava, a samim time kao potencijalnog partnera, odnosno aktivnog sudionika u tom sustavu, predstavlja kariku koja nedostaje u cjelovitom pristupu potrebnim promjenama. Naime, jedan od klju nih razloga neefikasnosti zdravstvenoga sustava jest upravo nemogunost donoaenja informiranih i autonomnih odluka od strane njegovih korisnika! Konkretno, u zdravstvenom sustavu postoji tzv.  informacijska asimetrija izmeu korisnika i pru~atelja zdravstvenih usluga. U tom kontekstu zna ajno je istaknuti da se ove godine navraava desetljee od donoaenja Zakona o zaatiti prava pacijenata RH, koji svakom od nas kao potencijalnom pacijentu pru~a okvir za izra~avanje svojih prava, ali namee i poznavanje osnovnih obveza, odnosno du~nosti, kako prema vlastitom zdravlju, tako i prema zdravstvenom sustavu. Komunikacijom do zdravlja Prvo istra~ivanje o zdravstvenoj pismenosti na podru ju RH provedeno je 2013. godine, upravo u naaoj ~upaniji, od strane Duki i koautora (s Ekonomskog fakulteta u Rijeci). Pacijenti KBC-a Rijeka (ukupno njih 520) anketirani su o tome koliko lako/teako mogu: " dobiti savjet ili preporuku od svog obiteljskoga lije nika, " pronai odreenu uslugu unutar zdravstvene ustanove, " razumjeti priopenu dijagnozu, " razumjet/Z[\ \ $(,2X2BBhwUhI hI5hIhI5/[\  `Z\ v!""<###>(r(,B0*2 $da$gdIi preporuku uzimanja terapije, " dobiti drugo mialjenje. Dostupnost savjeta i preporuka obiteljskoga lije nika, razumijevanje uputa o terapiji i dostupnost drugog mialjenja (pitanja 1, 4 i 5) direktno su povezani s razinom zdravstvene pismenosti ispitanika. To istra~ivanje ukazuje na va~nost komunikacije izmeu pru~atelja i primatelja zdravstvenih usluga. Loaa komunikacija rezultira nedovoljnom razinom zdravstvene pismenosti, ato posljedi no dovodi do problema pravovremene dostupnosti zdravstvene usluge i do poveanja troakova zdravstva (npr. izdvajanja za lijekove, troakova specijalisti ih pregleda i sl.). Neadekvatna, manjkava ili nerazumljiva zdravstvena informacija, odnosno neadekvatan na in komuniciranja te informacije, predstavljaju barijere u koriatenju zdravstvenoga sustava, ime se pridonosi neefikasnosti zdravstvenoga sektora u cjelini! Primjerice, niska razina zdravstvene pismenosti dovodi do niskog osobnog zdravstvenog stanja, rezultira poveanim brojem boravaka u bolnici i poveanim troakovima za cjelokupni zdravstveni sustav! Problem le~i u tome ato nam zdravstvena pismenost postaje va~na tek u trenutku kad prestajemo biti zdravi! Meutim, zdravstvena pismenost potrebna nam je upravo u tome da preveniramo nastanak bolesti i ato du~e odr~imo ~eljenu razinu zdravlja. Tri razine pismenosti Razvijanje zdravstvene pismenosti graana dugoro an je i zahtjevan proces, koji se mo~e postepeno ostvarivati jasnim definiranjem tzv. tri ciljne razine zdravstvene pismenosti. Ta tri koraka predstavljaju uporiate za ovaj javnozdravstveni prioritet. Naime, javnozdravstveni programi pozvani su da obavljaju intervencije u zdravstveni sustav! " Funkcionalna zdravstvena pismenost Ta razina predstavlja temeljna znanja i vjeatine koji omoguuju u inkovito funkcioniranje i snala~enje u zdravstvenom okru~enju. To zna i da bi svatko od nas u svojstvu pacijenta trebao imati sposobnost itanja i razumijevanja medicinske informacije te sposobnost koriatenja zdravstvenih usluga unutar zdravstvenog sustava (npr. pronai ciljanu ambulantu unutar jedne poliklinike). " Interaktivna zdravstvena pismenost Ta razina predstavlja napredna znanja i vjeatine koji omoguuju sudjelovanje u odreenim zdravstvenim aktivnostima, razumijevanje razli itih formi zdravstvenih informacija te njihovu primjenu u promjenjivom okru~enju. U tom kontekstu va~no je podsjetiti na prava i obveze koje ima svatko od nas kao potencijalni pacijent unutar zdravstvenoga sustava. Posebno je va~no istaknuti pravo pacijenta na informirani pristanak i informirani izbor (pravo da sudjeluje u donoaenju odluka o vlastitom zdravlju i lije enju u partnerskom odnosu sa svojim lije nikom). " Kriti ka zdravstvena pismenost Ta razina predstavlja najnaprednija znanja i vjeatine zdravstvenog i socijalnog tipa, koji omoguuju kriti ko razmatranje zdravstvene informacije, poboljaanje osobnih i druatvenih kapaciteta i razumijevanje druatvene, politi ke i ekonomske razine zdravlja i zdravstva. S obzirom na to da je unutar projekta Zdrave ~upanije ovaj prioritet  najmlai , cilj je u prvom projektnom razdoblju ostvariti prvu razinu zdravstvene pismenosti brojnim aktivnostima usmjerenim upravo potrebama graana, dok e ostale dvije razine predstavljati dugoro ne ciljeve. Zaklju no, potrebno je naglasiti da zdravstvena pismenost doista predstavlja klju ni faktor u promociji zdravlja i prevenciji bolesti! *2,2X25N5J88<0=J?L?~AB $da$gdI ,1h. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] XFB*2B"8@0(  B S  ?./Za AG'>GVY        R S m r   r t  JVYhx3;&,>I>Pt~=C69<F]`<G<G<I=D=BWZ./Z\  AB>@UVQ S l m   q r 01JKxy23&(=>67\]WZ[AA>?R S     JJxx&'66WZIwXZ@X  X@  "(UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7..{$ CalibriA$BCambria Math"vgvgD 1D 1!r0KKKHX  $PI2!xx NIKOLAUSNIKOLAUSOh+'0$ px    NIKOLAUS Normal.dotm NIKOLAUS1Microsoft Office Word@ @+*&@8&D՜.+,0 hp|  1 K  Title  !"#%&'()*+,-./012356789:;=>?@ABCFRoot Entry F &H1Table$XWordDocument.FSummaryInformation(4DocumentSummaryInformation8<CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q