Naslov
Utjecaj personalizma na hrvatske katoličke socijalne mislioce u 1930-im
(The Influence of Personalism on Croatian Catholic Social Thinkers in the 1930s)

Autori
Čulo, Ivan

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 39 (2013), 2; 535-580

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
personalizam ; hrvatska katolička socijalna misao ; Milan Ivšić ; Juraj Šćetinec ; Bonifacije Perović ; osoba ; kritika totalitarnih režima
(personalism ; Croatian Catholic social doctrine ; Milan Ivšić ; Juraj Šćetinec ; Bonifacije Perović ; person ; criticism of totalitarian regimes)

Sažetak
Francuski personalizam utjecao je na katoličke socijalne mislioce u Hrvatskoj tijekom 1930-tih, naročito na Milana Ivšića, Jurja Šćetinca i Bonifacija Perovića, predvodnike katoličke socijalne misli tog doba. Oni kritikom postojećih sustava pokušavaju graditi sustav temeljen na kršćanskim vrijednostima osobe i vlastitog narodnog duha. Milan Ivšić detaljno istražuje ekonomske teorije, njihovu povijest i metodologiju, kao i aktualne gospodarske prakse, vodeći se idejama dostojanstva ljudske osobe i brige za pravednost pa ga autor stoga svrstava u preteče ekonomskog personalizma. Prihvaćajući katolički solidarizam i razvijajući zadrugarsku ideju Ivšić se zalaže za promjenu postojećeg društvenog i pravnog poretka u skladu s načelima personalizma, ali ističe i uvjet da taj poredak mora odgovarati povijesnom društvenom ustroju hrvatskog naroda. Na Ivšićevu tragu nastaje djelo Jurja Šćetinca, koje se temelji na personalističkoj kritici individualističko-liberalne ekonomije kapitalističke epohe. Zauzimajući se za uravnotežen odnos rada i kapitala, razvoj osobe i zaštitu ljudskog dostojanstva Šćetinec u svojim spisima o korporativizmu daje prednost svim gospodarskim i političkim organizacijama ili uređenjima koja zastupaju takav stav. Bonifacije Perović najizrazitiji je predstavnik personalističkog smjera u hrvatskoj katoličkoj socijalnoj misli. U 1930-im i kasnije u više navrata on ne samo da ističe utjecaj personalizma na hrvatsku katoličku misao nego i tvrdi da je personalizam kretanje u okviru katoličkog socijalnog pokreta. Perović razvija kritiku kapitalizma, marksizma, formalne demokracije, uvijek ističući potrebu za izgradnjom novog sustava, koji je ukorijenjen u čovjeku kao osobi i u svom narodu. Svoj nauk izložen u brojnim prijeratnim i poslijeratnim tekstovima zaokružuje u trilogiji o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog društva (1971–1979), gdje je polazište svih rasprava – čovjek kao osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA