Pregled bibliografske jedinice broj: 812803
Tijek i ishod kardiopulmonalnih reanimacija u Kliničkom bolničkom centru Rijek
Tijek i ishod kardiopulmonalnih reanimacija u Kliničkom bolničkom centru Rijek // Medicina : glasilo Hrvatskoga liječničkoga zbora, Podružnica Rijeka, 49 (2013), 4; 468-473 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 812803 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tijek i ishod kardiopulmonalnih reanimacija u Kliničkom bolničkom centru Rijek
(Course of events and cardiopulmonary resuscitation outcomes in Clinical Hospital Centre Rijeka)
Autori
Dangubić, Boban ; Deša, Kristijan ; Tomulić, Vjekoslav ; Juričić, Kazimir ; Kuharić, Janja ; Protić, Alen
Izvornik
Medicina : glasilo Hrvatskoga liječničkoga zbora, Podružnica Rijeka (0025-7729) 49
(2013), 4;
468-473
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
kardiopulmonalna reanimacija; mjere naprednog održavanja života; povratak spontane cirkulacije; srčani zastoj
(advanced life support; cardiac arrest; cardiopulmonary resuscitation; return of spontaneous circulation)
Sažetak
Cilj: Ishod srčanog zastoja i mjera kardiopulmonalne reanimacije ovisi o implementaciji smjernica ERC-a, kao i njihovom pravovremenom provođenju. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u provođenju mjera kardiopulmonalne reanimacije unutar pojedinih odjela Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rijeka. Ispitanici i metode: Prospektivnom studijom obuhvaćena su 63 bolesnika liječena u KBC-u Rijeka kojima je utvrđen srčani zastoj i nad kojima su provedene mjere kardiopulmonalne reanimacije u razdoblju od 1. lipnja 2011. godine do 1. rujna 2012. godine. Rezultati: U 23 bolesnika (36 %) došlo je do povratka spontane cirkulacije, dok je u 40 bolesnika (64 %) ishod bio letalan. Mjere osnovnog održavanja života (BLS, engl. basic life support) do dolaska tima za reanimaciju poduzete su u svih 63 bolesnika (100 %). U 79 % bolesnika prvi ritam zabilježen na monitoru bio je ritam koji se ne defibrilira (asistolija ili električna aktivnost bez pulsa), dok je u ostalih bolesnika (21 %) početni ritam bio ritam koji se defibrilira (ventrikularna tahikardija bez pulsa ili ventrikularna fibrilacija). U navedenih bolesnika u kojih je došlo do povratka spontane cirkulacije, 6 bolesnika (26 %) imalo je pozitivan neurološki ishod (CPC- vrijednost 1 i 2) dok je 17 bolesnika (74 %) imalo značajna neurološka oštećenja (CPC- vrijednost 3, 4 i 5). Rasprava i zaključak: Kako bi reanimacije imale što bolji ishod neophodno je provoditi edukaciju medicinskog osoblja o mjerama osnovnog i naprednog održavanja života u Jedinicama intenzivnog liječenja i Centrima za hitnu medicinu, kao i na ostalim bolničkim odjelima. Potrebno je uspostaviti tim za reanimaciju i sustav jedinstvenog obavještavanja o vitalno ugroženom bolesniku te standardizirati opremu i materijal na odjelima i mjestima visokog rizika za nastup srčanog zastoja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus