Pregled bibliografske jedinice broj: 812657
A szent államtól a rendi köztársaságig. A reformkatolikus illírizmus a 17. században
A szent államtól a rendi köztársaságig. A reformkatolikus illírizmus a 17. században // A magyar-horvát együttélés fordulópontjai: intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra/ Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara / Fodor, Pál ; Šokčević, Dinko (ur.).
Budimpešta : Zagreb: Institut za povijesne znanosti istraživačkog centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti ; Hrvatski institut za povijest, 2015. str. 610-617
CROSBI ID: 812657 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
A szent államtól a rendi köztársaságig. A reformkatolikus illírizmus a 17. században
(From the Sacred Empire to the Republic of the Estates: Reformational Illyrism during the 17th century)
Autori
Blažević, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
A magyar-horvát együttélés fordulópontjai: intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra/ Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara
Urednik/ci
Fodor, Pál ; Šokčević, Dinko
Izdavač
Institut za povijesne znanosti istraživačkog centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti ; Hrvatski institut za povijest
Grad
Budimpešta : Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
610-617
ISBN
978-963-416-019-9
Ključne riječi
Reformnokatolički ilirizam, 17. stoljeće, Franjo Glavinić, Martin Rusić, Ivan Tomko Mrnavić, Jeronim Paštrić, Andrija Zmajević
(Reformational Illyrism, Franjo Glavinić, Martin Rusić, Ivan Tomko Mrnavić, Jeronim Paštrić, Andrija Zmajević)
Sažetak
Nakon dugotrajnog procesa ideologijske formacije i diskurzivne artikulacije u okviru humanističke episteme te ispitivanja instrumentalizacijskih potencijala u sklopu reformacijskog konfesionalno- političkog pokreta, ilirski je ideologem tijekom 17. stoljeća dosegao svoju punu diskurzivnu i ideologijsku "zrelost". Najproduktivnija verzija sedamnaestostoljetnog ilirizma jest reformnokatolički ilirizam koji se s obzirom na modalitete diskurzivne realizacije i pragmatičke funkcije može podijeliti na više tipova: interkonfesionalni, franjevački, kurijalno-habsburški i dalmatinski. Reformnokatolički ilirizam je bio inkorporiran u ideološku platformu posttridentinskog reformnog katoličanstva orijentiranog prema institucionalnoj i dogmatskog konsolidaciji te prozelitističkoj ekspanziji Katoličke Crkve. Druga njegova važna sastavnica je antiosmanska mobilizacijska dimenzija koja je, zajedno s konfesionalnom unifikacijom, predstavljala zajedničku platformu na kojoj se realizirala organska suradnja ranomoderne Crkve i habsburške države. U radu se analiziraju djela najvažnijih predstavnika reformnokatoličkog ilirizma: Franje Glavinića, Martina Rusića, Ivana Tomka Mrnavića, Jeronima Paštrića i Andrije Zmajevića koji su u svoje ideološke koncepcije imaginativno ugrađivali elemente onodobnih političkih diskursa i efikasno ih prilagođavali pragmatičkim zahtjevima aktualnih političkih praksi. Tako se tijekom 17. stoljeća u okviru ilirskoga ideologema akumulirao golem simbolički kapital i ideologijski potencijal koji će u različitim artikulacijama biti djelatan još gotovo dva stoljeća. Naime, ilirizam istodobno predstavlja i sakralni i sekularni i nacionalni i transnacionalni ideologem. Stoga će, osobito tijekom svoje „moderne“ egzistencije u 19. stoljeću, imati i nacionalno- integracijsku i nacionalno-destabilizacijsku funkciju - nudeći se uvijek različitim političkim praksama kao bezgraničan prostor alternativa.
Izvorni jezik
Hun
Znanstvena područja
Povijest
