Naslov
Izborno ponašanje Splićana
(Electoral Behaviour of the Citizens of Split)

Autori
Bjelajac, Slobodan

Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (0584-9063) 36 (1999), 55-56; 651-664

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak u zborniku, znanstveni

Ključne riječi
izborna apstinencija; izborne preferencije; izborni postojani tip; društveni slojevi; budućnost izbora
(electoral abstinence; electoral preferences; electoral persistent type; social strata; the future of elections)

Sažetak
U istraživanju izbornog ponašanja Splićana autor polazi od pretpostavke da je ono, mjereno intenzitetom sudjelovanja na izborima i stranačkih preferencija direktno povezano s objektivnim i subjektivnim osobenostima glasača, ali i da buduće izborno ponašanje velikim dijelom ovisi o dosadašanjem, kao i o stranačkim preferencijama bu-dućih novih glasača. Zato je istraživanje, čiji se rezultati ovdje prikazuju, izvršeno anketiranjem dva uzorka na jesen 1996. godine: na 0, 35 %-tnom uzorku punoljetnog stanovništva Splita (711 ispitanika) i uzorku splitskih srednjoškolaca kao budućih novih glasača (u svakoj školi uzet je po jedan niži i jedan viši razred = 250 ispitanika). Polazeći od stava da postojanost glasovanja za istu stranku na svim dosadašnjim izborima od 1990. daje dosta dobru garanciju opredjeljenosti ispitanika, na uzorku splitske populacije autor dokazuje je stupanj glasačke postojanosti značajno povezan s objektivnim (dob, spol, zanimanje, školska sprema, djelatnost, rezidencijalno i regionalno porijeklo, radni, pa čak i bračni status) i subjektivnim faktorima (stavovi o stupnju vlastite religioznosti, slaganja s politikom vlade, ocjeni dosadašnjih društvenih problema te viđenje budućih i sl.), ali i da značajno određuje buduće izborno ponašanje ispitanika. Tako, rezultati istraživanja upućuju na izrazitiju povezanost starijih osoba, umirovljenika, nižih slojeva zaposlenih i nižih slojeva obrazovanja, domaćica, stanovnika ruralnog porijekla, nisko kvalificiranih djelatnosti i sl. s glasovanjem za vladajuću stranku, s jedne strane, kao i veću postojanu opredjeljenost mladih, viših slojeva zaposlenih i obrazovanja u visokokvalificiranim djelatnostima, nezaposlenih, stanovnika urbanog porijekla i sl. glasovanja za oporbene stranke. Isto tako, analiza pokazuje da ispitanici koji su do sad postojano glasovali za istu stranku, imaju izrazitu tendenciju davanja svojeg glasa istoj toj stranci te njenom predsjeničkom kandidatu i ubuduće, dok nepostojani glasači nemaju tendenciju glasovanja za onu stranku kojoj su već jednom dali svoj glas, pa su se u nju razočarali i glasovali za neku drugu stranku. I konačno, analiza učeničkog uzorka zajedno s analizom tendencija postojećeg izbornog tijela upućuju na zaključak da se kao i do sad, ubuduće mogu očekivati daljnja pomjeranja biračkog tijela Splićana, od vladajuće k oporbenim strankama, što na narednim izborima još uvijek neće bitnije promijeniti odnos između vladajuće stranke i oporbe.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA