Pregled bibliografske jedinice broj: 811271
Analiza sadržaja Klobučarićevih prikaza Kvarnerskog primorja
Analiza sadržaja Klobučarićevih prikaza Kvarnerskog primorja // Knjiga sažetaka znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci / Kudiš, Nina (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2015. str. 24-25 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 811271 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza sadržaja Klobučarićevih prikaza Kvarnerskog primorja
(Content analysis of the Kvarner bay representations by Klobučarić)
Autori
Kljajić, Ivka ; Lapaine, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci
/ Kudiš, Nina - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2015, 24-25
Skup
Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.10.2015. - 24.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Ivan Klobučarić; Hrvatska; Kvarnersko primorje; kartografija; toponim
(Ivan Klobučarić; Croatia; Kvarner bay; cartography; toponym)
Sažetak
Ivan Klobučarić jedan je od najznačajnijih hrvatskih kartografa s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Autor je panoramske vedute Rijeke iz 1579. godine koja se čuva u Ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beču. To je prvi detaljniji kartografski prikaz Rijeke i njezine okolice. U Štajerskom zemaljskom arhivu (Steiermärkische Landesarchiv) u Grazu, u fasciklu s natpisom Clobucciarichs Nachlass čuva se Klobučarićeva kartografska ostavština. Sastoji se od 108 listova, podijeljena u četiri skupine: 16 listova formata (32×21, 5 cm), 79 listova formata (43×32 cm), četiri lista folioformata i osam pisanih dokumenata. Na većini listova crteži se nalaze s obiju strana papira. Na pojedinim stranicama postoje dvije ili više skica, tako da čitava zbirka sadrži oko 500 crteža. Klobučarićev rad od posebnog je značaja za kartografiju Hrvatske, Slovenije i Austrije. Posebna vrijednost njegova topografskog i kartografskog rada je u tome što je topografske skice izrađivao na temelju prikupljenih podataka i vlastitih mjerenja. Najveći broj topografskih skica prikazuje područja današnje Austrije, a veliki broj skica prikazuje i područja Slovenije. Za područje zapadne Hrvatske, Klobučarićeva ostavština sadrži dvadesetak skica i dvije karte, kartu Riječkog zaljeva iz 1586. i kartu dijela Hrvatske od Rijeke do Omiša s kopnenim zaleđem koja je izrađena najvjerojatnije između 1590. i 1600. te dopunjena kasnijim novijim podacima. U radu je dan popis Klobučarićevih kartografskih prikaza područja Hrvatske. Opisana je karta dijela Hrvatske od Rijeke do Omiša s kopnenim zaleđem i skica Kvarnerskog primorja od Rijeke do Sv. Jurja. Provedena je analiza sadržaja karte i skice, usporedbom naselja koja je Klobučarić prikazao i onih koja nije te usporedbom toponima sadržanih na karti i skici s toponimima prikazanim na ranije izrađanim kartama Kvarnerskog primorja.
Izvorni jezik
Hrvatski