Pregled bibliografske jedinice broj: 811147
Farmakogenomika - smjernice za kliničku praksu
Farmakogenomika - smjernice za kliničku praksu // Knjiga sažetaka - 5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
Rovinj, Hrvatska: Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2015. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 811147 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Farmakogenomika - smjernice za kliničku praksu
(Pharmacogenomics - Guidelines for clinical practice)
Autori
Božina, Nada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka - 5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
/ - : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2015
Skup
5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 21.05.2015. - 24.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
farmakogenomika; nuspojave; smjernice
(pharmacogenomics; adverse drug reactions; guidelines)
Sažetak
Farmakogenomika istražuje genetičku osnovu raznolikosti u učinkovitosti i nuspojavama lijeka (NL) s glavnim ciljem pronalaženja biomarkera koji će predvidjeti varijabilnost na farmakokinetskoj razini u vidu varijabilnog transporta i/ili metabolizma lijeka, te na farmakodinamskoj razini gdje su varijabilnosti receptora ali i drugih ciljnih molekula djelovanja lijeka odgovorne za razvoj neželjenih učinaka. NL mogu rezultirati značajnim pobolom pa i smrtnošću a njihovo zbrinjavanje predstavlja signifikantan trošak za zdravstveni sustav. 90 % NL nastaje pri primjeni preporučenih doza. Uz to prema objavljenim podacima NL su odgovorne za 7% hospitalizacija a broj se penje i >30% u starijoj populaciji. U mnogim farmakoterapijskim područjima primjenjuju se standardni načini doziranja. Liječenje je uglavnom usmjereno prema bolesti a manje prema pojedinom bolesniku i njegovim specifičnostima. Istraživanja u farmakogenomici su rezultirala primjerima o važnom utjecaju naslijeđa na učinkovitost i toksične učinke lijeka. Ipak široka primjena saznanja iz farmakogenomike s ciljem individualizacije i optimizacije farmakoterapije još nije sasvim zaživjela. Posljednjih godina osnovano je više društava s ciljem promicanja znanja o farmakogenetičkim biomarkerima, te je sve više smjernica kako pretvoriti nalaze genetičkih analiza u algoritme za odabir najprikladnijeg lijeka i doze za određene fenotipske skupine bolesnika. Među najprestižnijim internacionalnim društvima je Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium (CPIC) za implementaciju farmakogenetike u svakodnevnu kliničku praksu, te američko društvo National Academy of Clinical Biochemistry (NACB) koje prednjači u izdavanju uputa Guidelines and Recommendations for Laboratory Analysis and Application of Pharmacogenetics to Clinical Practice. Osim genotipizacije metaboličkih enzima faze I. prvenstveno CYP2C9, CYP2C19, CYP2D6, CYP3A4/5, DPYD i faze II. TPMT, UGT1A1, NAT2, SULT u novije vrijeme posebna se pažnja pridaje ispitivanju uloge transportnih proteina ABC i SLC u moduliranju bioraspoloživosti lijeka. Među značajnijim primjerima su smjernice za doziranje varfarina prema nalazima genotipizacije CYP2C9 i VKORC1, klopidogrela i CYP2C19, kodeina, tamoksifena i tricikličkih antidepresiva prema CYP2D6 i CYP2C19, 5-fluorouracila i DPYD, fenitoina i CYP2C9, azatioprina i TPMT, irinotekana i UGT1A1, statina i SLCO1B1. U sustavu HLA dokazana je predispozicija nositelja alela HLA- B*5701 za razvoj preosjetljivosti na abakavir, HLA- B*5801 se povezuju s preosjetljivosti na alopurinol. HLA-A*3101 je odgovoran za preosjetljivost na karbamazepin koja je zabilježena u različitim populacijama, dok je alel HLA-B*1502 specifičan za azijske populacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
