Naslov
Lovstvo kao djelatnost od javnog interesa
(Hunting as an Activities of Public Interest)

Autori
Pintur, Krunoslav ; Dumić, Tomislav ; Budor, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka I. znanstveno-stručnog skupa Priroda i divljač - Izazovi lovstva u 21. stoljeću / Pintur, Krunoslav - Karlovac : Veleučilište u Karlovcu, 2016, 44-47

ISBN
978-953-7343-86-6

Skup
I. znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Priroda i divljač - Izazovi lovstva u 21. stoljeću

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 14.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
lovstvo; divljač; djelatnost; javne funkcije
(hunting; game; activity; public functions)

Sažetak
Ustav Republike Hrvatske definira divljač kao dobro od njenog interesa, odnosno kao dobro koje ima njezinu osobitu zaštitu. Temeljni zakon koji uređuje gospodarenje lovištem i divljači (uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih djelova) je Zakon o lovstvu. Isti Zakon definira da gospodarenje lovištem i divljači ima gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Sljedom navedenog, lov kao vještinu, ispravnije je sagledavati u puno širem kontekstu pojma lovstva koji podrazumijeva interdisciplinarnu znanost, struku i djelatnost koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem divljači, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i životinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom i unapređenjem samog staništa. U ovom kontekstu lovci kroz lov u Hrvatskoj obavljaju brojne općekorisne (javne) funkcije s kojima javnost nije upoznata, pa čak niti sami lovci. Većina će lovaca u obranu lova reći da oni čuvaju divljač, uzgajaju je i hrane u periodu kada u prirodi nema dovoljno hrane. Međutim, osim provedbe mjera zaštite divljači, koje je propisao zakonodavac, temeljna javna funkcija lova je upravljanje populacijama divljači pri čemu se lov stavlja u kontekst održivog upravljanja prirodnim resursima, ekološkog alata, alata i mehanizma u funkciji zaštite prirode. Regulacijom brojnosti divljači lovci pridonose očuvanju ekološke ravnoteže i bioraznolikosti staništa, redukcijama šteta od divljači u poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu i akvakulturi, smanjivanju šteta u prometu nastalih naletom vozila na divljač, spriječavanju konfliktnih situacija između ljudi i životinja te monitoringu, kontroli i suzbijanju brojnih zaraznih i parazitarnih bolesti, od kojih su neke značajne i za ljude. Lovci u Hrvatskoj sudjeluju u istraživanjima i monitoringu divljači ali i zaštićenih vrsta. Zaštiti prirode, odnosno očuvanju bioraznolikosti pridonose i provedbom mjera upravljanja kvalitetom staništa, regulacijom brojnosti invazivnih vrsta, a uklanjanjem križanaca divljih svinja iz lovišta, ali i pasa i mačaka lutalica, lovci odrađuju vrlo važan posao u očuvanju genetske čistoće divlje svinje, divlje mačke i vuka. Svojim aktivnostima i prisustvom na terenu lovci značajno doprinose zaštiti okoliša, ali i održavanju šumskih komunikacija i požarnih putova. Kako je čovjek 99% svog postojanja bio lovac, iz čega je proizašla bogata kulturna i tradicijska baština (npr. hrvatske autohtone pasmine pasa), lov možemo smatrati nematerijalnom kulturnom baštinom jednog naroda, a lovce onima koji se brinu o očuvanju te baštine. Važno je napomenuti da je lov stil i način života koji promiče zdrav život u suglasju s prirodom kao i ljudske vrline poput odgovornosti, odlučnosti i discipliniranosti. Osim toga, lov ima značajan sociološki moment, a ovakav oblik udruživanje građana u lovačke udruge je važan i s aspekta razvoja civilnog društva u R Hrvatskoj. Naime, lovačke udruge također sudjeluju u jačanju ljudskih, financijskih i tehničkih kapaciteta (oprema i infrastruktura) civilnog društva ali i pridonose razvoju društvenog života, što je posebno važno u lokalnim zajednicama. U ovom kontekstu važno je i ne zaboraviti ekonomski učinak lova i pratećih aktivnosti na lokalnu ali i nacionalnu ekonomiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA