Naslov
Utjecaj sastava hranjive otopine i gustoće sjetve na komponente prinosa hidroponski uzgojene koprive
(The effect of nutrient solution composition and sowing density on yield components of soiless grown stinging nettle)

Autori
Javornik, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.04

Godina
2016

Stranica
30

Mentor
Benko, Božidar

Neposredni voditelj
Radman, Sanja

Ključne riječi
Urtica dioica L.; plutajući hidropon; gustoća sjetve; prinos
(Urtica dioica L.; hydroponics cultivation; floating system; plant density; yield)

Sažetak
Kopriva je samonikla, višegodišnja biljna vrsta koja spada u skupinu ljekovitog bilja. Vrlo je prilagodljiva te široko rasprostranjena po svijetu. Njezina ljekovitost poznata je od daleke prošlosti, no posljednjih godina kopriva dobiva veliki značaj te postaje jedna od perspektivnijih biljnih vrsta. Osim u medicinske svrhe primjenjuje se u prehrambenoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji. Upravo se zbog sve veće uporabe kopriva počela uvoditi u poljoprivrednu proizvodnju. Primjenom novijih tehnologija uzgoja kao što je hidroponski uzgoj, mogu se eliminirati problemi koji nastaju u uzgoju na otvorenom te time ostvariti veći prinos i bolja kvaliteta biljnog materijala. U provedenom istraživanju kopriva je uzgojena u zaštićenom prostoru, u plutajućem hidroponu. Cilj istraživanja bio je usporediti komponente prinosa koprive na dvije različite hranjive otopine (sastava planiranog prema Tesiju i Osvaldu) te tri različite gustoće sjetve (0, 78 g/m2, 1, 16 g/m2 i 1, 56 g/m2). Tijekom istraživanja ostvarene su dvije košnje nadzemne mase koprive pri čemu su analizirani masa biljke, broj listova, duljina listova, širina listova, broj nodija, visina biljke i ukupni prinos svježe herbe. Nakon obavljene obje košnje, najveći prinos ostvaren je u hranjivoj otopini po Tesiju (1, 06 kg/m2) pri čemu je tek nakon druge košnje postojala statistički značajna razlika u odnosu na drugu hranjivu otopinu (0, 64 kg/m2). Što se tiče gustoće sjetve, najveći prinos (0, 90 kg/m2) ostvaren je pri najgušćoj sjetvi i bio je signifikantno veći u odnosu na preostale dvije testirane gustoće sjetve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA