Naslov
Specifičnosti gospodarenja čagljom (Canis aureus) u kontinentalnoj Hrvatskoj
(Specificities in Managing the Golden Jackal (Canis aureus) in Continental Croatia)

Autori
Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Degmečić, Dražen ; Šprem, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka "Priroda i divljač" Izazovi lovstva u 21. stoljeću / Pintur, Krunoslav - Karlovac : Veleučilište u Karlovcu, 2016, 7-8

ISBN
978-953-7343-86-6

Skup
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Priroda i divljač" Izazovi lovstva u 21. stoljeću

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 14.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
čagalj ; Hrvatska ; lov ; križanac
(golden jackal ; Croatia ; hunt ; hybrid)

Sažetak
Kao posljedica biološke ekspanzije iz jugoistočne prema srednjoj Europi, čagalj će uskoro postati stalna divljač u većini lovišta kontinentalne Hrvatske. Kapacitet širenja potvrđuje podatak da je u lovištu „Tomin hrast“ prvi primjerak odstrijeljen lovne 2003. godine, da bi 2007. bilo odstrijeljeno 50 primjeraka. U planskim dokumentima lovnog gospodarenja čagalj je uvršten među sporedne vrste, dok su statistički podaci o odstrjelu često nepotpuni ili nepouzdani. Koeficijent prirasta od 1 mladunčeta po broju jedinki utvrđenih u proljetnom matičnom fondu je nizak i nije realan jer je u Bugarskoj utvrđen prirast 5, 9 (3-12) grla po paru ili 4 grla po paru u Grčkoj. Radi prilagodbe stvarnim uvjetima, prirast čaglja u lovištima kontinentalne Hrvatske potrebno je obračunavati s 4 grla po paru u lovištima gdje je divlja svinja glavna vrsta, odnosno 3 grla po paru gdje nema divljih svinja. Za izračun matičnog fonda čaglja u lovištu treba razmotriti: 2 grla/1000 ha u lovištu s divljim svinjama i 1 grlo /1000 ha gdje nema divljih svinja. Nedostatak srneće divljači u lovištima često je pripisivan predaciji čaglja, no analizom sadržaja želuca utvrđeno je da se prvenstveno hrani lešinama i odbačenim mesnim otpadom, glodavcima, voćem i ratarskim kulturama. Nije primijećeno da čagalj pravi štetu na domaćim životinjama. Slučajevi parenja i postojanja križanaca između psa i čaglja po prvi su puta zabilježeni upravo u Hrvatskoj. U pravilu su očevi domaći psi, a majke ženke čaglja što omogućuje unos genoma pasa u populaciju čaglja. Cilj gospodarenja populacijom čaglja treba biti stalna kontrola brojnosti te praćenje ponašanja i prilagodbe križanaca uvjetima suživota s čovjekom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA