Naslov
Rizici energijskog deficita kod sportašica
(Risks of energy deficit in female athletes)

Autori
Vujić, Lovorka ; Serdar, Mateja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
3. Međunarodni kongres nutricionista / Gradinjan, Marko - Osijek : DUX, Osijek, 2015, 52-52

ISBN
978-953-57840-2-9

Skup
3. Međunarodni kongres nutricionista

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2015. - 08.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
energijski deficit; poremećaj prehrane; ženska sportska trijada
(energy deficit; disordered eating; female athlete triad)

Sažetak
Uvod: Redovita fizička aktivnost ima brojne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Međutim, mnoge sportašice prakticiraju restriktivnu prehranu i/ili prekomjernu potrošnju energije što rezultira energijskim deficitom, odnosno niskom razinom energije koja ostaje dostupna za metaboličke procese. Iako ponekad nenamjeran, nedovoljan unos kalorija može pokrenuti kaskadu događaja ujedinjenih pod pojmom ženska sportska trijada, koja započinje s niskom energijskom dostupnošću, a rezultira menstrualnom disfunkcijom i trajno narušenim zdravljem kostiju. Stoga je cilj ovog rada ukazati na rizike i moguće ireverzibilne posljedice nedovoljnog unosa energije putem hrane kod sportašica. Materijali i metode: Pretraživanje recentne znanstvene literature prema zadanim ključnim riječima. Rezultati: Značajna kalorijska restrikcija i intenzivna sportska aktivnost snižavaju razinu metabolizma i uzrokuju hormonalne promjene koje suprimiraju menstrualni ciklus u nastojanju očuvanja energije. Nizak unos energije inhibira os hipotalamus-hipofiza jajnici što dovodi do menstrualnih poremećaja i hipoestogenizma koji je odgovoran za smanjenu mineralnu gustoću kostiju i osteoporozu. Dodatno se javljaju i drugi fiziološki simptomi kao što su hipoglikemija, hiperkolesterolemija i hipotenzija. Važan čimbenik rizika za razvoj energijskog deficita je sudjelovanje u sportovima koji potiču nisku tjelesnu težinu ili mršavost (npr. balet ili gimnastika), kao i u sportovima izdržljivosti. Iako podaci o prevalenciji pojedinog poremećaja uključenog u žensku sportsku trijadu (nizak unos energije, menstrualni poremećaji i narušena funkcija kostiju) značajno variraju ovisno o vrsti sporta te primjenjenoj metodologiji, ona je nekoliko puta viša u usporedbi s kontrolnom populacijom. Adekvatan prehrambeni unos prepoznat je kao ključna komponenta u spriječavanju i liječenju navedenih specifičnih zdravstvenih poremećaja, a može se postići povećanjem dnevnog kalorijskog unosa, kao i smanjenjem intenziteta vježbanja čime se omogućava uravnotežen energijski status. Zaključak: S obzirom na dalekosežne posljedice energijskog deficita kod fizički aktivnih djevojaka i žena, važno je informirati i educirati, kako sportašice, tako i liječnike i nutricioniste odgovorne za njihovo zdravlje u svrhu rane identifikacije i prevencije ovog sve češćeg poremećaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA