Naslov
Povijesnica televizije
(Television's History)

Autori
Lisec, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Odjel za komunikologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
18.05

Godina
2012

Stranica
135

Mentor
Mihaljević, Vine

Ključne riječi
komunikacija; mediji; televizija; povijest televizije; medijska konvergencija
(communication; media; television; history of television; media convergence)

Sažetak
Proteklih dvadesetak godina medijski sustavi i medijske institucije ubrzano se mijenjaju u cijelome svijetu. Digitalizacija kao tehnološka promjena omogućuje nam nove medije koji ponovno mijenjaju način komuniciranja, zabave i rada. Stoga, ako promatramo televiziju iz perspektive jednosmjernog sredstva za informiranje javnosti, ona u budućnosti više neće biti klasičan masmedij. Vrijeme kada su milijuni ljudi 1967. godine sjedili ispred televizijskih ekrana i pratili prvi satelitski televizijski prijenos emisije ''Mondovison'', u kojoj su kao predstavnici Velike Britanije nastupili Beatles-i s pjesmom "All you need is love", odlazi nepovratno u prošlost. Globalizacija koja je u tijeku, briše državne granice u trgovini i telekomunikacijama, ali i razdvaja gledatelje televizijskog programa. Televizija više ne objedinjuje pažnju milijunskog gledališta, a koje u realnom vremenu dijeli istu kulturu i isti sadržaj. Konvergencija medija omogućena razvojem digitalne tehnologije veliki je izazov svjetskom marketingu, industriji zabave, ali i industriji kulture. Ona donosi mnoštvo novih mogućnosti i otvara golem prostor za razvoj novih sadržaja i usluga. Isto tako, izazov je i svim tradicionalnim medijima, a posebice televiziji koja je desetljećima slovila kao najdinamičniji, najuvjerljiviji, najprivlačniji i najutjecajniji medij. Sustav kabelskog prenošenja televizijskog signala, mogućnost da korisnik sam izabere i programira vrijeme njegovog prijema na kućnim računalima i dekoderima, omogućit će svakom vlasniku televizijskog uređaja da gleda određeni događaj u vrijeme kada njemu odgovara, preko kabelskog providera i prikazivača kojeg sam izabere, a kojih već ima na stotine, na način koji sam izabere: s reklamama ili bez njih, s prijevodom ili bez prijevoda, iz jednog, drugog ili trećeg kuta snimanja i slično. Stvaranje pojedinačnih prijenosnih veza koje se uspostavljaju prema želji korisnika, dovode do toga da digitalna televizija prilazi svakom pojedinom gledatelju, a ne masi, kao zemaljska analogna televizija. Novo tržište smješteno u globalnu informatičku mrežu samo će tražiti svog gledatelja, jer će mreža biti otvorena za sve i tržište će biti dostupno svima. Paket Internet protokola brzo se proširio u raširenu, temeljnu komponentu za izmjenu informacija. Kako komunikacijska tehnologija postaje sve važnijom, također postoji i sve veći pritisak da se koristi upravo ta tehnologija, kako bi se smanjili troškovi bez da se žrtvuju bilo kakve mogućnosti ili koristi. Mreže zasnovane na IP-u dotiču se mnogih problema koji se susreću u ovom složenom okruženju, dok istovremeno pružaju profinjeno rješenje koje ispunjava trenutačne potrebe, ali i one koje tek slijede. Naposljetku, svi bi se oblici komuniciranja, uključujući podatke, glas, pokretne slike i zabavu, mogli spojiti u jednu zajedničku prijenosnu mrežu. Događaji zanimljivi milijunskom gledalištu možda se neće više određivati u nekoliko moćnih televizijskih središta koji otkupljuju autorska prava za njih, već će se svi, pa i oni manje značajni lako naći na popisu za plasiranje milijunskom gledalištu, jer svaki korisnik prijemnog televizijskog signala preko optičkog kabela može biti i njegov pošiljatelj. Biti na televizijskom ekranu možda više neće biti privilegija izabranih, jer će svatko tko kod kuće ima kameru, računalo i pristup širokopojasnom Internetu moći emitirati vlastiti televizijski program u globalnu mrežu, a gledatelji će mu biti svi na svijetu koji preko kabela imaju pristup mreži. Vrijeme poznatih televizijskih lica koja su zarađivala novac upravo svojom pojavom na ekranu moglo bi biti prošlo vrijeme. Već sada, svatko se može slikati, svako može snimati kamerom, svatko montirati svoj materijal, pisati svoje scenarije i sam režirati svoje emisije. Cijene video kamera i ostale video opreme sve više postaju pristupačnijima prosječnom stanovniku svijeta, jer sada svako može biti webcaster i cablecaster, a emitiranje preko zemaljske predajničke mreže i satelita moglo bi koristiti samo "javnim servisima" i najmoćnijim televizijskim tvrtkama. Ako prihvatimo činjenicu da živimo u postinformacijskom društvu, te ako komunikacijskoj dimenziji medija damo prednost nad informacijskom, uzimajući u obzir sve jači razvoj industrije zabave kojoj je jedna od zadaća osmišljavanje slobodnog vremena i rasterećivanje od dnevnih obaveza, čini se vrlo vjerojatnim da televiziju čeka sudbina novina. Dakle, imat će svoju publiku, ali neusporedivo manju u odnosu na zlatne godine televizije, drugu polovinu 20. stoljeća, što nas pak upućuje na zaključak da model televizije kao medija polako zastarijeva. U borbi za opstanak, klasična televizija ne mora nužno izgubiti svoj identitet i ''preseliti se'' na Internet, ali bi trebala svakako slijediti nove informacijsko-komunikacijske zahtjeve publike. Ipak, poučeni iskustvom novina i radija možemo vjerovati da će televizija kao klasičan medij opstati, jedino bi joj se mogla smanjiti gledanost. Pojavom Interneta i online multimedijskih platformi televizija nije automatski izgubila svoje gledatelje, ali ih postepeno gubi. No, u svojoj borbi, klasična televizija može opstati jedino ako ponudi nove, moderne i interaktivne sadržaje, isto kao i nova rješenja, što nam pak govori da je neizbježna budućnost televiziji upravo konvergencija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA