Naslov
Percepcija zdravlja u starijih osoba
(Health perception in older adults)

Autori
Vukojević, Mladenka ; Krstičević, Ana ; Pinjatela, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina / Grubišić, Frane ; Vlak, Tonko ; Matijević, Valentina - Zagreb : Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM), 2016, 237-238

Skup
6. hrvatski kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.04.2016. - 17.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
starenje; zdravlje; kvaliteta života; samoprocjena
(aging; health; quality of life; self-assessment)

Sažetak
CILJ: Prema popisu stanovništva iz 2011., 17, 7 % od ukupne populacije u Republici Hrvatskoj čine osobe starije od 65 god. Starenje djeluje na različite biološke, psihološke i sociološke procese. U ovom istraživanju željela se utvrditi percepcija zdravlja i prisutnost nekih psihičkih simptoma kod starijih osoba. METODE: U istraživanju je sudjelovalo 60 osoba starijih od 60 godina, pri čemu je 15 (25%) bilo muškog i 45 (60%) ženskog spola. Prosječna dob ispitanika iznosila je 77, 73 godina (SD=7, 94). Najveći postotak ispitanika predstavljale su osobe s osnovnim stupnjem obrazovanja (N=47), a najniži osobe s višom ili visokom školom (N=2). Zdravstveni status procjenjivan je upitnikom SF-36 (hrvatska inačica) te skalom za procjenu anksioznosti i depresivnosti – ZUNGA. REZULTATI: Rezultati na upitniku SF-36 pokazali su da je kod starijih osoba tjelesno funkcioniranje najlošije (M=30, 17 ; SD=29, 54), dok je socijalno funkcioniranje najbolje (M=55, 42 ; SD=30, 04). Nisu dobivene statistički značajne razlike između muškaraca i žena u procjeni zdravstvenog stanja. Pokretne osobe imaju značajno bolju percepciju tjelesnog funkcioniranja (t=3, 23 ; p<0, 000), manje ograničenja u ostvarenju životnih uloga zbog tjelesnog zdravlja (t=3, 25 ; p<0, 00), manje tjelesnih bolova (t=2, 26 ; p<0, 03) te su boljeg općeg zdravlja (t=3, 88 ; p<0, 000) u odnosu na polupokretne. Procjena utjecaja demografskih varijabli i različitih aspekata zdravlja na pojavnost depresivnosti pokazala je da su statistički značajni prediktori depresivnosti pokretljivost (objašnjava 11% varijance depresivnosti) i tjelesno funkcioniranje (objašnjava 68% varijance depresivnosti). Kod polupokretnih osoba i osoba s lošim tjelesnim funkcioniranjem razina depresije je viša. Za razliku od depresivnosti, za varijablu anksioznosti, značajnim prediktorom pokazala se varijabla socijalnog funkcioniranja koja objašnjava oko 55% varijance. Kod osoba koje lošije socijalno funkcioniraju razina anksioznosti je viša. ZAKLJUČAK: Pokretljivost, tjelesno i socijalno funkcioniranje imaju značajan utjecaj na kvalitetu života starijih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA