Pregled bibliografske jedinice broj: 807077
(Loša?) beskonačnost hibrida (Kritička recenzija zbornika Hibridni oblici u slavenskim kulturama - Gibridnye formy v slavjanskih kul'turah, gl. urednica: Natal'ja Zlydneva, Moskva: Institut slavjanovedenija RAN, 2014)
(Loša?) beskonačnost hibrida (Kritička recenzija zbornika Hibridni oblici u slavenskim kulturama - Gibridnye formy v slavjanskih kul'turah, gl. urednica: Natal'ja Zlydneva, Moskva: Institut slavjanovedenija RAN, 2014) // Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti, 1-2 (1-160) (2016), 144-148 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 807077 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Loša?) beskonačnost hibrida (Kritička recenzija zbornika Hibridni
oblici u slavenskim kulturama - Gibridnye formy v slavjanskih
kul'turah, gl. urednica: Natal'ja Zlydneva, Moskva: Institut
slavjanovedenija RAN, 2014)
((Bad?) infinity of hybrid (Review of: Hybrid forms in Slavic cultures,
ed. by Natal'ya Zlydneva, Moskva, 2014).)
Autori
Lugarić Vukas, Danijela
Izvornik
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti (0503-1583) 1-2 (1-160)
(2016);
144-148
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
hibrid ; hibridnost ; slavenske kulture
(hybrid ; hybridity ; Slavic cultures)
Sažetak
U radu se kritički osvrćemo na zbornik o hibridnim oblicima u slavenskim kulturama (ur. Natalija Zlydneva, 2014). Ključni se prigovor zborniku vidi u preširokoj upotrebi pojma te se dolazi do zaključka da nije pravo pitanje što hibrid jest, nego što hibrid nije. Jer ako se obilježja hibridnosti vezuju uz sve kulturne fenomene i prakse koje su nastale spajanjem dvaju ili više kulturnih fenomena ili praksi, i to u bilo kojim povijesnim, društvenim i ideološkim okolnostima, na gotovo bilo koji način (odnosno, bez obzira na status granice između kulturnih pojavnosti koje se spajaju) i bez razmatranja nužno ambivalentnih – dakle, niti apsolutno pozitivnih niti apsolutno negativnih – uvjeta i rezultata tih spajanja, nije li tada hibrid zapravo nešto drugo – metamorfoza, heterogenost, sinteza, prijenos (transfer) ili puki kulturalni prijevod? Odnosno, unatoč neosporno vrijednim individualnim dosezima zborničkih istraživanja, vrijedi se priupitati nudi li pojam hibrida – kada je tako široko postavljen – u epistemološkim smislu dovoljno da bi se moglo reći da humanistika od njegove primjene profitira time što njezina spoznaja o analiziranim umjetničkim i kulturnim praksama evoluira, a ne samo ponavlja dotad već učinjene rezultate i analize?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija