Naslov
Alodijalna struktura i prihodi s alodija na Čakovečkom vlastelinstvu u 17. stoljeću.
(Alodial structure and income on Čakovec estate in the 17th century.)

Autori
Milinović, Aleksej

Izvornik
Donjomeđimurski zbornik (1849-2185) Volumen I. (2013), 1.; 97-108

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Domenijalna zemlja-alodij; Čakovečko vlastelinstvo; bonitet tla; Ugarska komora; zemljišni kapital-prometna vrijednost zemlje.
(Land-owning alodium; Čakovec estate; soil capability; Camera regia Hungarico-Aulica/Hungarian chamber; land equity-market value of the land.)

Sažetak
Svaka je alodijalna površina imala svoju zasebnu gospodarsku vrijednost, ovisno o njenoj vrsti, bonitetu tla, visini prosječnog godišnjeg prinosa, intenzitetu iskorištavanja, količini rada na melioraciji i kultiviranju tla, udaljenosti, izloženosti poplavama i dr. U razdoblju od 1638. do 1672. stvoreno je više novih alodija na uvećanim površinama. No, već 1673. popisivači su zabilježili značajno smanjenje površina oranica pod Ugarskom komorom. Od 1672. do 1692. došlo je do znatnog smanjenja površine oranica. Zamjetna je i velika važnost alodijalnih vinograda, a ribnjaci, vrtovi i voćnjaci su na posjedima Zrinskih bili isključivo u sastavu alodija. Jedno od važnih i isključivih vlastelinskih prava je u 17. stoljeću bilo pravo ribolova, a pojedine su rijeke i potoci bili određeni samo za vlastelinski ribolov. Vrijednost šuma u 17. stoljeću se na vlastelinstvima i plemićkim posjedima procjenjivala samo kao neposredan prihod, bez upotrebne vrijednosti. Premda najraširenije po površini, često nisu bile ni popisivane. Nasuprot toga, vinogradi su bili najvredniji dio alodijalnih poljoprivrednih površina, a potom su slijedile oranice, livade, šume, ribnjaci i vrtovi. U novčanoj vrijednosti imanja na Čakovečkom vlastelinstvu uz samu kapitaliziranu vrijednost godišnje neto rente trebamo pridodati vrijednost investicija u zemlju, ali i intenzitet iskorištavanja kako bi dobili zemljišni kapital tj. prometnu vrijednost zemlje. Ovdje korišteni popisi procjene Ugarskoj su komori ukazivali na vrijednost i rentabilnost pojedinih imanja. Ista je kroz svoju gospodarsku politiku potom ostvarila bitno povećanu eksploataciju alodija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA