Naslov
Pjesma gladi: život i djelo Ilije Glavote (1891. – 1916.)
(The song of hunger: the life and work of Ilija Glavota (1891 - 1916))

Autori
Tomas, Domagoj ; Malbašić, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek : Grude

Godina
2016

Stranica
86

ISBN
978-953-6931-89-7

Ključne riječi
Ilija Glavota ; proza ; franjevci ; Široki Brijeg ; Drinovci ; Hrvatski katolički pokret ; Prvi svjetski rat ; Antun Branko Šimić
(Ilija Glavota ; literary fiction ; Široki Brijeg ; Drinovci ; Croatian Catholic movement ; First World War ; Antun Branko Šimić)

Sažetak
Pjesma gladi predstavlja prvu sustavnu rekonstrukciju života i djela Ilije Glavote, utemeljenu na arhivskim izvorima i literaturi. Prvim dijelom studije stoga se kronološki prati njegov životni put i razvoj. Glavota je rođen u Drinovcima 1891., gdje je pohađao osnovnu školu kao jedan od učenika njezine prve generacije. Obrazovanje je nastavio kao sjemeništarac u širokobriješkoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, gdje je prijateljevao s Antunom Brankom Šimićem, s kojim je kasnije dijelio i podstanarsku sobu u Vinkovcima. Također, Glavota je tijekom gimnazijskog obrazovanja bio urednikom triju brojeva Ruže, časopisa Društva franjevačkih hercegovačkih gimnazijalaca „Polet“, tijekom školskih godina 1909./1910. i 1910./1911. Ondje je objavio i svoje uredničke tekstove te književne prozne uratke. Napustivši franjevački red, položio je ispit zrelosti u Mostaru 1914. te upisao poljoprivredno sveučilište BOKU u Beču, no smrt ga je zatekla već 1916., u 25. godini života. Nekrolog su mu pritom donijele zagrebačke Novine, a prenijela ga je i Luč. Kritička recepcija Glavotina skromnog uredničkog i književnog opusa iz književnoteorijske i književnopovijesne perspektive čini drugi dio studije. Pritom se daje osvrt na estetsku korespondenciju Glavotinih literarnih pokušaja s tadašnjim aktualnim književnoumjetničkim pravcima i gibanjima na hrvatskom prostoru. S obzirom na znatan utjecaj usmene književnosti na Glavotin opus, poseban se naglasak stavlja na analizu njegovih tekstova iz perspektive usmenoknjiževne teorije. Posljednji dio studije čine dva urednička teksta te tri kraća književna prozna uratka iz časopisa Ruža, koji su ovom prilikom transkribirani iz rukopisnog izvornika te izneseni u javnost prvi puta nakon njihove izvorne objave, uz pojedine popratne bilješke, gdje je bilo potrebe za njima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA