Pregled bibliografske jedinice broj: 804919
Invazivne biljke kalničkih šuma
Invazivne biljke kalničkih šuma // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 1-2 (2016), 53-64 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 804919 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Invazivne biljke kalničkih šuma
(Invasive plants of Kalnik forests)
Autori
Horvat, Gabrijel ; Franjić, Jozo
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 1-2
(2016);
53-64
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
šume Kalnika; autohtone vrste; invazivne vrste; bioraznovrsnost
(Kalnik forest; indigenous species; invasive species; biodiversity)
Sažetak
U radu se navode invazivne biljne vrste koje se javljaju u šumama Kalnika. Također se navodi i stanje njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj i njihov utjecaj na šume Kalnika. Ukupno je zabilježeno 14 invazivnih vrsta koje u šumama Kalnika stvaraju probleme, a to su – Acer negundo L. (negundovac), Ailanthus altissima (Mill.) Swingle (pajasen), Ambrosia artemisiifolia L. (ambrozija), Amorpha fruticosa L. (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje), Conyza canadensis (L.) Cronquist (kanadska hudoljetnica), Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray (divlji krastavac), Erigeron annuus (L.) Pers. (krasolika), Impatiens glandulifera Royle (žljezdasti nedirak), Juncus tenuis Willd. (nježni sit), Phytolacca americana L. (vinobojka), Reynoutria japonica Houtt. (japanski dvornik), Robinia pseudoacacia L. (bagrem), Solidago gigantea Aiton (velika zlatnica). Najviše problema u šumama Kalnika čini bagrem, i to na svim tipovima staništa i u sastojinama svih starosnih skupina, a posebno su štete značajne u mladim sastojinama te u sastojinama u fazi obnove. Na površinama nakon čistih sječa a prije pošumljavanja, u mladim sastojinama i osunčanim čistinama starih sastojina u fazi obnove, štetu čine i gusti sklopovi krasolike, ambrozije, žljezdastoga nedirka i vinobojke. Ostale navedene vrste za sada nalazimo uz rubove šuma, cesta, vlaka, obalama vodotoka te na šumskim čistinama, gdje dolaze u manjim skupinama ili pojedinačno te za sada ne čine ozbiljne štete, ali su stalna prijetnja autohtonim vrstama, kao i bioraznovrsnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
