Pregled bibliografske jedinice broj: 804904
Mogućnosti determinacije sarmatskih taložnih stijena u istražnim bušotinama Savske depresije
Mogućnosti determinacije sarmatskih taložnih stijena u istražnim bušotinama Savske depresije // Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a / Primožič I., Hranilović D. (ur.).
Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 63-64 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 804904 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnosti determinacije sarmatskih taložnih stijena u istražnim bušotinama Savske depresije
(Determination of Sarmatian sediments in exploratory wells in Sava Depression)
Autori
Ana Majstorović Bušić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a
/ Primožič I., Hranilović D. - Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016, 63-64
ISBN
978-953-6076-39-0
Skup
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sarmat; istraživačke bušotine; Savska depresija
(Sarmatian; exploratory wells; Sava Depression)
Sažetak
Područje Sjeverne Hrvatske bilo je tijekom miocena dijelom Panonskog bazenskog sustava i nalazilo se na jugozapadnom rubu središnjeg Paratethysa. Savska depresija jedna je od depresija hrvatskog Panonskog bazenskog sustava (HPBS) i smještena je uz njegov jugozapadni rub. Tijekom sarmata prekidaju se veze s Mediteranom i Indopacifikom, salinitet pada i razvijaju se endemske faune. Ovisno o paleoreljefu, intenzitetu erozije i energiji vode razvijaju se različiti tipovi okoliša. Prijelaz badena u sarmat je u dubljemorskim okolišima teško prepoznatljiv zbog litološke sličnosti naslaga te kontinuirane sedimentacije. U priobalju se osjeća kopneni utjecaj (donos klastičnog materijala, kopnena flora), a nađu se i pretaloženi badenski fosili, koji otežavaju odredbe starosti. Kada razmatramo bušotinske podatke primjećujemo kako je sarmat vrlo rijetko prepoznat i izdvojen kao zasebni kat. Glavni problem u definiranju sarmatske starosti iz bušotinskih podataka je mali broj dostupnih jezgara i malobrojne paleontološke analize. U naftnogeloškoj praksi uobičajena je korelacija pomoću elektrokarotažnih markera (EK-markeri) kojima je glavna karakteristika jednak i lako prepoznatljiv oblik krivulje na karotažnim dijagramima, a posebno na krivuljama otpora. Granicu između naslaga sarmata i donjeg panona moguće je prepoznati po elektrokarotažnom (EK) markeru Rs7, koji predstavlja regionalnu, približnu kronostratigrafsku granicu. U svrhu izdvajanja sarmatskih naslaga pregledani su podaci bušotina s dostupnim ostatcima jezgara i uzoraka oko navedene zone. Od odabranih jezgara napravljeni su izbrusci. Također, analizirane su postojeće karotažne krivulje i položaj EK-markera Rs7 u zoni utvrđenog sarmata. Na temelju litofacijesnih i biofacijesnih karakteristika uočenih intervala, može se zaključiti da su dostupni uzorci sarmatskih sedimenata istaloženi dijelom u mirnom zaštićenom plitkomorskom okolišu (laguna), gdje je bilo moguće i pretaloživanje starijih naslaga te u mirnijem okolišu dubljeg dijela depresije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
