Naslov
Karakterizacija antropogenih čestica iz recentnih sedimenata savskog aluvija područja Jakuševca, Zagreb
(Characterization of anthropogenic particles from recent sediments of Sava alluvium in the Jakuševec area, Zagreb)

Autori
Šoufek, Marin ; Razum, Ivan ; Mikulčić Pavlaković, Snježana ; Tibljaš, Darko ; Crnjaković, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga Sažetaka - Abstracts Book 5. HRVATSKOG GEOLOŠKOG KONGRESA s međunarodnim sudjelovanjem / Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 251-252

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. HRVATSKI GEOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
recentni sediment; antropogene čestice; savski aluvij; spalionica PUTO
(recent sediment; anthropogenic particles; alluvium of Sava river; PUTO incinerator plant)

Sažetak
Neophodan preduvjet za utvrđivanje kriterija za prepoznavanje antropogenog utjecaja (prisutnosti polutanata) u prirodnom okolišu je s jedne strane dobro definiran granulometrijski, mineralni i kemijski sastav recentnih sedimenata, a s druge strane sastav i karakteristike pretpostavljenih polutanata. U posljednje vrijeme istraživanja antropogenih čestica u sedimentima u blizini urbanih područja sve su brojnija (FOTT et al., 1998, KUKIER et al. 2003., KAASIK et al. 2004, LUA, et al. 2009.). Ovim istraživanjem obuhvaćeni su recentni sedimenti aluvija rijeke Save u blizini zagrebačkog odlagališta otpada, Jakuševca s ciljem prepoznavanja, karakterizacije i usporedbe takvih čestica s produktima sagorijevanja otpada spalionice PUTO kao jednim od mogućih izvora antropogenog utjecaja. Istraživanjem recentnog sedimenta (do dubine od 30 cm) otkriveno je da su u njemu, osim minerala koji su odraz litologije izvornih stijena i podloge, prisutne i antropogene čestice raznolike morfologije i kemijskog sastava. U frakciji 32-125 µm one čine do 2 % netopivog ostatka sedimenta. Od prepoznatih antropogenih čestica u lakoj frakciji ističu se čestice stakla koja se javljaju kao bezbojne, smeđe, zelenkaste do gotovo crne kuglice i kao stakla različitih, nepravilnih oblika. Uz spomenute, u antropogene čestice mogli bi uvrstiti i neke prozirne minerale koji također mogu nastati kao produkt raznih industrijskih procesa (klinozoisit, pirokseni, fluorit). U teškoj frakciji dominiraju opáki minerali među kojima se karakterističnom morfologijom ističu antropogene magnetične sferične čestice. Na temelju morfologije površine i kemijskog sastava (SEM-EDS) moguće je razlikovati više tipova sferičnih čestica. Na nekim česticama česta je pojava jedne dominantne šupljine. Površine sferičnih čestica variraju od glatkih do zrnatih s oktaedarskim kristalima. Kemijski sastav potvrđuje da se radi o magnetitu s promjenjivim sadržajem drugih elemenata (Si, Ca, Mg, Al, Na, K). U uzorcima pepela iz spalionice PUTO, prikupljenima u razdoblju od 1998. do 2000. godine, metodom rentgenske difrakcije kao dominantne faze utvrđene su halit, silvin, kalcit, hematit, burkeit, trona i kremen. U teškoj i lakoj frakciji pepela od 32 do 125 µm javljaju se čestice sličnih morfoloških karakteristika (slika 2) s opisanim antropogenim česticama iz recentnog sedimenta. Na njima su izvršene SEM-EDS analize čiji rezultati ukazuju na znatnu kemijsku različitost (tablica 1), stoga glavninu antropogenih čestica u recentnom sedimentu savskog aluvija ne možemo vezati samo za produkte spaljivanja otpada spalionice PUTO. Istraživanje je pokazalo da je u recentnim sedimentima moguće otkriti prisutnost antropogenih čestica i s velikom vjerojatnošću ih vezati uz određene izvore.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA