Naslov
U traganju za nacionalnim stilom: osjeća li se "nacionalno" u djelima umjetnika Schiavona?
(Searching for national style: can we detect a "national" style in the works of painters called Schiavoni)

Autori
Prijatelj Pavičić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti u Splitu / - , 2015

Skup
Prvi međunarodni simpozij mladih povjesničara umjetnosti u Splitu

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 08.05.2015. - 10.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Ivan Duknović; Julije Klović; Andrea Meldola; Carlo Ridolfi; Marco Boschini; Ljubo Karaman
(Giovanni Dalmata; Giulio Clovio; Andrea Meldola; Carlo Ridolfi; Marco Boschini; Ljubo Karaman)

Sažetak
Povijesno-umjetnička teorija stoljećima pokušava odgovoriti na pitanje mogu li se životi pojedinih umjetnika i nastanak njihovih umjetničkih djela objašnjavati faktorima inherentnim povijesti vizualnih prikaza, ili njihovo objašnjenje treba potražiti u njihovom društvenom, političkom i kulturalnom kontekstu, među ostalim u njihovom porijeklu. Od XV. stoljeća do danas u historiografiji posvećenoj slavnim likovnim umjetnicima porijeklom s istočne obale Jadrana nazvanim po protonacionalnoj zajednici Schiavoni (kao što su Ivan Duknović, Julije Klović i Andrea Meldola) često nalazimo na interpretacije njihova umjetničkog izraza temeljene na ideologemima i stereotipovima o Skjavonima, Hrvatima i Dalmatincima. To su stereotipovi o kolektivnoj osobnosti, rasnim društvenim i kulturnim osobinama navedenih nacionalnih/ regionalnih zajednica koji predstavljaju socijalne tvorevine, a rađaju se iz raspoloživog fluktuirajućeg repertoara osobina. S tim u vezi, autorica pokušava u referatu ukratko predstaviti tko je, kada i zašto u historiografiji pojedine umjetnike zvane Schiavoni opisivao kao potomke barbara, one čija umjetnost odražava snagu i slavenski temperament, tko kao Mediterance ili Jadrance, a tko ih je, kada i zašto držao nasljednicima starih Latina čiji je izraz natopljen klasičnom tradicijom kraja iz kojega su potekli. Neke od tvrdnji o grupnim zasebnostima umjetnika Schiavona koje bi proizlazile iz njihova genotipa ili fenotipa (kao što su stereotipovi o latinskoj, mediteranskoj, jadranskoj ili talijanskoj prirodi umjetnosti u Dalmaciji, o nacionalnom karakteru umjetnosti Schiavona, o slavnim umjetnicima Schiavonima kao dokazu „naše“ pripadnosti europskoj uljudbi), tipična su posljedica njegovanja historijskih mitova unutar hrvatske i inozemne historiografije. U redu se govori i o tome u kojoj su mjeri u recepciji umjetnika Schiavona, odnosno konstrukciji njihova identiteta bile prisutne različite političke ideje od henetizma i ranonovovjekovnog ilirizma, do nacionalnih ideologija i kulturnih nacionalizama, kao što su ideologije dalmatinskoga regionalizma, iredentizma, iliraca i Risorgimenta, devetnaestostoljetnog poimanja nacije, jugoslavenske i talijanske kulturne politike između dva rata, talijanskoga jadranskog imperijalizma, te različitih jugoslavenskih i hrvatskih političkih ideja aktualnih od XIX. stoljeća do naših dana. Pitanje je jesu li, i ako jesu, u kojoj su mjeri nacija iz koje su potekli, sredina i trenutak u kojima su djelovali odredili umjetnički stil i sudbinu tih naših proslavljenih emigranata? Autorica se osvrće na skupove retoričkih postupaka i strategija u interpretaciji umjetnosti Schiavona imajući u vidu vremenski i društveni kontekst u kojem su ta tumačenja njihovih djela nastala. Nacionalni, povijesni, socijalni i umjetnički identiteti ovih umjetnika su značenjski slojevita i varijabilna tema. Od vremena mletačke uprave u XV. stoljeću do naših dana u interpretacijama njihovih identiteta i njihovoga povijesnog značenja zrcali se mijenjanje simboličkih, kulturalnih i političkih granica koje se u njima konceptualiziraju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA