Naslov
„Supervoće“ kao funkcionalna hrana i njegova potrošnja na hrvatskom tržištu
("Superfruit" as a functional food and its consumption in the Croatian market)

Autori
Knežević, Ivana Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2015

Stranica
52

Mentor
Cerjak, Marija

Ključne riječi
supervoće; funkcionalna hrana; stavovi potrošača; segmentacija
(superfruit; functional food; consumer attitudes; segmentation)

Sažetak
U prošlosti, hrana je prvenstveno bila prepoznata po svojim osnovnim nutritivnim vrijednostima koje su omogućavale normalne tjelesne aktivnosti i funkcije, međutim tijekom posljednja dva desetljeća, potrošači više ne gledaju na hranu kao na sredstvo zadovoljavanja gladi, već hranu gledaju kao sredstvo koje obećava i koje pomaže u promicanju dobrobiti njihovog zdravlja i smanjenju rizika od bolesti. Prateći potrošačke trendove, prehrambena je industrija uvela novu kategoriju proizvoda pod nazivom funkcionalna hrana. Jedan segment funkcionalne hrane čini i supervoće koje obuhvaća odabrane voćne vrste značajne nutritivne vrijednosti i antioksidacijskog kapaciteta, privlačnog okusa i arome. Neke od tih vrsta su acai, aronija, kupina, borovnica, goji bobice, brusnica, crvena naranča, maqui bobice. Cilj ovog rada je bio istražiti upoznatost hrvatskih potrošača s pojmom supervoće i zdravstvenim učincima tog voća te ispitati njihove stavove o supervoću i utvrditi utjecaj tih stavova na potražnju za supervoćem. Istraživanje provedeno na 407 potrošača pokazalo je da hrvatski potrošači nisu dovoljno upoznati s pojmom supervoće i njegovim učincima na zdravlje. Nedostupnost i visoka cijena su glavni razlozi rijetke konzumacije svježeg supervoća. Potrošačima je prilikom kupovine supervoća najvažniji okus, podrijetlo i zdravstveni učinak supervoća, dok su im izgled supervoća i prodajno mjesto manje važni. Uslijed niže cijene i veće dostupnosti supervoća došlo bi do promjene kupovnog ponašanja. Stavovi potrošača prema supervoću, kao i stavovi o odnosu hrane i zdravlja izmjereni su pomoću pitanja koje je sadržavalo 6 tvrdnji, a s ciljem segmentacije potrošača provedena je klaster analiza. S obzirom na razlike u stavovima potrošači su podijeljeni u dva segmenta: „Ljubitelji supervoća” i „Neutralni potrošači”. Ljubitelji supervoća su dobro upoznati sa supervoćem te zahtijevaju veću dostupnost i informacije o kanalima prodaje, dok neutralnim potrošačima treba više naglasiti pozitivan utjecaj supervoća na zdravlje. Ljubitelji supervoća u odnosu na neutralne potrošače su spremni platiti više za supervoće naspram ostalih voćnih vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA