Pregled bibliografske jedinice broj: 802012
Značaj očuvanja i morfološka karakterizacija tradicionalnih sorata jabuka u Republici Hrvatskoj
Značaj očuvanja i morfološka karakterizacija tradicionalnih sorata jabuka u Republici Hrvatskoj // Zbornik sažetaka 4. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2015 / Rožac, Vlatko ; Bolšec, Boris ; Kučera, Sanja ; Tot Forjan, Renata (ur.).
Bilje: Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2015. str. 47-48 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 802012 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značaj očuvanja i morfološka karakterizacija tradicionalnih sorata jabuka u Republici Hrvatskoj
(The importance of preserving and morphological characterization of the traditional apple cultivars in Croatia)
Autori
Skendrović Babojelić, Martina ; Bogdanović, Sandro ; Voća, Sandra ; Šic Žlabur, Jana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 4. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2015
/ Rožac, Vlatko ; Bolšec, Boris ; Kučera, Sanja ; Tot Forjan, Renata - Bilje : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2015, 47-48
Skup
4. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Kopački rit jučer, danas, sutra 2015
Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jabuka; tradicionalne sorte; očuvanje; pomološka svojstva; kakvoća ploda
(apple; traditional cultivars; preserving; pomological characteristics; fruit quality)
Sažetak
U Hrvatskoj se zbog povoljnih agroklimatskih uvjeta uzgaja velik broj sorata jabuka. Introdukcijom novih komercijalnih sorata visoke rodnosti zapostavljaju se tradicionalne sorte koje predstavljaju značajan izvor genetskog materijala. Tradicionalne sorte uzgajaju se uglavnom kao visokostablašice u nasadima ili kao pojedinačna stabla. Takvi stari tzv. travnjački voćnjaci s viskostablašicama dio su tradicionalnog ruralnog krajobraza diljem Hrvatske, te imaju značajnu estetsku ulogu u vizualnoj raznolikosti prostora, a ujedno predstavljaju i jedinstvena staništa sa specifičnom bioraznolikošću. U posljednje vrijeme je utjecaj čovjeka na okoliš sve veći, te nažalost dolazi do propadanja starih voćnjaka kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Stoga je očuvanje i revitalizacija starih voćaka visokostablašica od izuzetne važnosti radi očuvanja tradicionalnog i prepoznatljivog krajobraza, ali i zbog vrijednosti njihovih plodova koji se zbog karakterističnih svojstava mogu iskoristiti u različite svrhe. Cilj rada bio je istražiti morfološka svojstva i kakvoću plodova najzastupljenijih tradicionalnih sorata jabuka s područja središnje Hrvatske. Determinacijom je utvrđeno da se radilo o plodovima sorata ‘Bobovec’, 'Božićnica', 'Citronka', ‘Lijepocvjetka' i 'Zlatna zimska parmenka'. Nakon provedenih fizikalnih i kemijskih analiza, utvrđeno je da se sorte značajno razlikuju po istraživanim svojstvima. Najveća masa, visina i širina ploda utvrđena je kod sorte ‘Lijepocvjetka’, a najmanja kod sorte ‘Bobovec’. Najveću tvrdoću ploda imala je sorta ‘Citronka’, a najmanju ‘Lijepocvjetka’. Plodovi ‘Zlatne zimske parmenke’ su imali najveći udio topljive suhe tvari, a plodovi ‘Božićnice’ najmanju. Plodovi sorata ‘Lijepocvjetka’, ‘Bobovec’ i 'Zlatna zimska parmenka' imali su značajno viši udio ukupnih kiselina u odnosu na plodove druge dvije sorte. Zbog različitosti pomoloških svojstava, kakvoće plodova i otpornosti na nepovoljne abiotske i biotske čimbenike, potrebno je provoditi dodatna istraživanja tradicionalnih sorata uzgojenih u drugim dijelovima RH, ali isto tako usporediti njihovu kakvoću s kakvoćom komercijalnih sorti jabuka. Uz to treba težiti očuvanju tradicionalnog sortimenta voća kao vrijednog izvora genetske raznolikosti te kao čimbenika bioraznolikosti područja u kojem je zastupljeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Sandro Bogdanović
(autor)
Sandra Voća
(autor)
Martina Skendrović Babojelić
(autor)
Jana Šic Žlabur
(autor)