Pregled bibliografske jedinice broj: 801334
Kako mjeriti održivo ponašanje? Adaptacija i validacija Upitnika o održivom ponašanju
Kako mjeriti održivo ponašanje? Adaptacija i validacija Upitnika o održivom ponašanju // Revija za sociologiju, 45 (2015), 1; 69-97 doi:10.5613/rzs.45.1.3 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 801334 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako mjeriti održivo ponašanje? Adaptacija i validacija Upitnika o održivom ponašanju
(How to Measure Sustainable Behaviour? Adaptation and Validation of the Questionnaire on Sustainable Behaviour)
Autori
Anđić, Dunja ; Tatalović Vorkapić, Sanja
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 45
(2015), 1;
69-97
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
odgoj i obrazovanje za održivi razvoj; ekološko ponašanje; proekološko ponašanje; održivo ponašanje; Upitnik o održivom ponašanju
(education for sustainable development; environmental behaviour; pro-environmental behaviour; sustainable behaviour; the Questionnaire on Sustainable Behaviour)
Sažetak
Istraživanja ekoloških, proekoloških i održivih ponašanja u psihologiji i sociologiji, kao i u interdisciplinarnom području odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, veliko značenje pridaju problemu vrijednosti. Jedan od obuhvatnijih modela koji s naglaskom na vrijednosti propituje održiva ponašanja jest sociopsihološki model održivog ponašanja M. Juárez Nájera, koji predstavlja teorijsku podlogu ovog istraživanja. Cilj je rada bio validirati i prilagoditi Upitnik o održivom ponašanju, koji je iz tog modela izvela M. Juárez Nájera, upotrebi u hrvatskome društveno- kulturnom području. Upitnik je preveden i primijenjen na uzorku od 480 studenata Sveučilišta u Rijeci. Pretpostavljeno je da će se struktura četiriju supskala kojima je u sklopu upitnika mjereno održivo ponašanje potvrditi u hrvatskome društveno-kulturnom području. Također je pretpostavljeno da će supskale osviještenosti o posljedicama, pripisivanja odgovornosti te interpersonalne i intrapersonalne inteligencije za održivost biti pozitivno povezane s izloženošću sadržajima kolegija koji se temelje na problematici ekologije i održivog razvoja. Iako su analize indicirale zadovoljavajuće razine pouzdanosti tog instrumenta, utvrđena je djelomično drukčija faktorska struktura dviju od četiriju supskala u odnosu na izvorne analize M. Juárez Nájera. Rezultati upućuju i na razlike među vrijednosnim orijentacijama hrvatskih ispitanika i ispitanika iz izvornog istraživanja. Studenti koji su se već obrazovali u okviru ekoloških kolegija pokazali su veću odgovornost prema ekološkim problemima i višu interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju za održivost, ali ne i veću osviještenost o posljedicama. Unatoč znatnim ograničenjima ovog istraživanja, rezultati validacije i adaptacije Upitnika o održivom ponašanju upućuju na potencijal za njegovu primjenu u studijama iz interdisciplinarnog područja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj na hrvatskome društveno-kulturnom području te posljedično unaprjeđenje istraživanja te problematike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- International Bibliography of the Social Sciences (London, UK)
- Worldwide Political Science Abstracts (San Diego, USA)
- SCOPUS (Elsevier, Amsterdam, Netherlands)
- SocINDEX (EBSCO, Ipswich, USA)
- CEEOL – Central and Eastern European Online Library (Frankfurt am Main, Germany)