Pregled bibliografske jedinice broj: 800971
Utjecaj zemljopisnog podrijetla na peludni spektar i sadržaj flavonoida i minerala u medu
Utjecaj zemljopisnog podrijetla na peludni spektar i sadržaj flavonoida i minerala u medu, 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 800971 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj zemljopisnog podrijetla na peludni spektar i sadržaj flavonoida i minerala u medu
(Influence of geographical origin on the pollen spectrum and content of flavonoids and minerals in honey)
Autori
Lasić, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
17.07
Godina
2012
Stranica
141
Mentor
Bubalo, Dragan
Ključne riječi
bagremov med; kestenov med; lipov med; melisopalinologija; mineralni sastav; flavonoidi; fizikalno-kemijski parametri
(black locust honey; chestnut honey; lime honey; melissopalynology; mineral composition; flavonoids; physico-chemical parameters)
Sažetak
Bioraznolikost medonosnih biljnih svojti iz različitih klimatsko-zemljopisnih regija Hrvatske pruža veliki potencijal za proizvodnju uobičajenih i specifičnih vrsta meda, gdje bagremov, lipov i kestenov med spadaju u zastupljenije vrste meda na hrvatskom tržištu. Ovim se istraživanjem želio utvrditi utjecaj zemljopisnog podrijetla na peludni spektar te sadržaj flavonoida i minerala u bagremovu, kestenovu i lipovu medu s različitih područja Hrvatske. U istraživanje je bilo uključeno 174 uzoraka iz 6 županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Istarske. Na prikupljenim su uzorcima provedene fizikalno-kemijske analize, a melisopalinološkom je analizom utvrđeno botaničko podrijetlo. Mineralni je sastav utvrđen multielementarnom tehnikom masene spektrometrije s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS). Flavonoidni su spojevi izolirani metodom ekstrakcije čvrstih faza (SPE) i analizirani tehnikom tekućinske kromatografije visoke učinkovitosti (HPLC UV/Vis). Na osnovu provedenih melisopalinoloških analiza uzorka bagremova i lipova meda po županijama utvrđeno je da je u uzorcima s područja Virovitičko-podravske županije bilo najviše uzorka u kojima je pelud bagrema, odnosno lipe svrstan u prevladavajuću skupinu (>45%). U uzorcima bagremova meda s područja Sisačko-moslavačke županije, kao potencijalni marker, utvrđen je pelud amorfe (Amorpha fruticosa), a u Istarskoj županiji pelud vrijesa (Erica spp.) i biljaka iz porodice usnjača (Lamiaceae). Pelud od biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae) i iz porodice krkavina (Rhamnaceae) potencijalni su markeri u uzorcima kestenova meda s područja Istarske županije. Na osnovu analiza minerala i flavonoida naročito se ističu svojim potencijalom markiranja botaničkog, podrijetla, sljedeći analitički parametri: udio kalija i rubidija (kestenov med), zatim pinocembrina (bagremov med), luteolina (kestenov med) i kvercetina (lipov med). Svojim zemljopisnim markiranjem meda istaknuo se sadržaj flavonoida kamferola (Sisačko-moslavačka županija). Utvrđene količine teških metala (Cd, Pb, Ni, Zn) u istraživanim uzorcima meda s različitih područja Hrvatske nisu opasne po zdravlje potrošača.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb