Naslov
Utjecaj vremenskih i proizvodnih uvjeta na kakvoću bagremova meda s područja Krapinsko-zagorske županije
(The influence of weather and production conditions on the quality of Black Locust honey from Krapina - Zagorje County)

Autori
Krušelj, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2012

Stranica
128

Mentor
Dragan Bubalo

Ključne riječi
bagremov med; fizikalno-kemijski parametri; melisopalinologija; vremenski uvjeti; tehnologija pčelarenja
(black locust honey; physico-chemical parameters; melissopalinology; weather conditions; beekeeping technology)

Sažetak
Područje Krapinsko-zagorske županije sa svojim klimatsko-zemljopisnim uvjetima predstavlja jedinstveno područje s obzirom na bagremove sastojine na razini Republike Hrvatske. Na području Krapinsko-zagorske županije pčelari koriste dva tipa košnica koji se razlikuju po tehnologiji pčelarenja. U ovom se istraživanju želio utvrditi utjecaj vremenskih uvjeta, tehnologije pčelarenja i zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica na kakvoću bagremovog meda. Na osam odabranih lokacija kroz tri godine praćenja vršena su floristička opažanja u vrijeme cvatnje bagrema. U istom razdoblju prikupljeni su uzorci bagremova meda, u kojima je melisopalinološkom analizom utvrđen peludni spektar te provedene fizikalno-kemisjke i senzorske analize. Kvaliteta i uniflornost meda uspoređeni su s vremenskim uvjetima u vrijeme bagremove paše. Tehnologija pčelarenja na području županije utvrđena je anketiranjem pčelara te su dobiveni podatci o načinu pčelarenja, tipu košnica i postupcima u suzbijanju pčelinjih bolesti. Pojavnost rezidua sredstava za liječenje ispitana je u uzorcima meda i voska. Florističkim su istraživanjima utvrđene 164 biljne svojte. Najveći udio peludnih zrnaca bagrema u ispitivanim uzorcima meda utvrđen je 2007. godine. Statistički značajno negativan utjecaj na uniflornost meda imaju oborine, a pozitivan veće srednje dnevne temperature u vrijeme bagremove paše. Veći je udio peludi konkurentnih biljnih svojti utvrđen u uzorcima meda u godini s više oborina. U istraživanom razdoblju uzorci s najvećim udjelom peludnih zrnaca bagrema ostvarili su prosječno i najveći broj bodova utvrđen senzorskom analizom. Pčelari koji sele svoje košnice tehnološkim postupcima doprinose poboljšanju fizikalno-kemijskih odlika meda, što je potvrđeno i višim prosječnim ocjenama ostvarenim senzorskom analizom. Udio vode, kao značajan parametar kvalitete, u uzorcima meda iz zajednica sa stacioniranih pčelinjaka u odnosu na one sa selećih bio je statistički značajno veći, a električna provodnost niža. Značajno veći udio vode utvrđen je u uzorcima meda iz LR u odnosu na one iz AŽ košnica, dok su u uzorcima iz AŽ košnica utvrđene statistički veće vrijednosti električne provodnosti i ukupne kiselosti. Temeljem fizikalno-kemijskih i senzorskih odlika multivarijantnom faktorskom analizom uzorci su se meda grupirali prema lokalitetu proizvodnje na tri skupine. U 12 analiziranih uzoraka voska utvrđena je prisutnost akaricida, dok u uzorcima meda nisu utvrđene rezidue ni akaricida niti antibiotika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA