Pregled bibliografske jedinice broj: 800776
Regionalizacija industrije u makroregionalnim centrima Hrvatske
Regionalizacija industrije u makroregionalnim centrima Hrvatske, 2013., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 800776 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Regionalizacija industrije u makroregionalnim centrima Hrvatske
Autori
Cvitkušić, Matko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.06
Godina
2013
Stranica
33
Mentor
Stiperski, Zoran
Ključne riječi
regionalizacija; makroregionalni centri; Hrvatska
(regionalization; macro-regional centers; Croatia)
Sažetak
Industrijska revolucija na područje hrvatske dolazi nešto kasnije nego u zemljama Zapadne i Srednje europe. Prve industrije u hrvatskoj potječu i austrougarskog razdoblja, tada nastaju mnoga danas važna i poznata industrijska poduzeća. Prije Domovinskog rata Hrvatska je bila najrazvijenija industrijska zemlja, a još prije između dva svjetska rata, Zagreb je bio vodeći industrijski centar tadašnje države, s najvećim brojem poduzeća. Većina hrvatske industrije se temelji na domaćim sirovinama te na tradicionalnoj i kvalitetnoj radnoj snazi. Hrvatska se nalazi na povoljnom geografskom položaju, što se u prvom redu odnosi na izlaz na more, koji je veže uz pomorsku tradiciju preko koje se ostvaruje kontakt s razvijenim industrijskim zemljama. Industrija se razvijala postupno i unatoč velikoj gospodarskoj krizi i dalje ima najveće udjele u narodnom dohotku i zapošljavanju. To pokazuje da je industrija vrlo važna i da je njezin oporavak presudan za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Do početka devedesetih godina industrija je bila glavna i najvažnija grana gospodarstva u Hrvatskoj. Mnogo je uloženo u hrvatsku industriju ali to nije bilo dovoljno da dosegne i bude konkurentna za europske ili čak svjetske razmjere. Najviše zaposlenih u Hrvatskoj industriji bilo je 1987. godine a od tada broj radnika konstantno opada. Danas industrija ostvaruje oko 20% hrvatskog bruto društvenog proizvoda, a zapošljava oko 277.000 zaposlenika, odnosno 25% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Značajni udio u ukupnom prihodu ostvaruju proizvodnja hrane i pića, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja nemetala i građevnog materijala, proizvodnja električne i optičke opreme, proizvodnja papira, izdavaštvo i tiskarstvo te brodogradnja. U izvozu su vodeće grane industrije brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja hrane i pića, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja odjeće te proizvodnja komunikacijskih aparata i opreme. Industrijski proizvodi predstavljaju 97% hrvatskog izvoza, što uz podatak da industrija ima i najveći udio u BDP-u Hrvatske, pokazuje da je industrija vodeća grana hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska je više razvila radno intenzivnu vrstu industrije, oslanjajući se na svoje mogućnosti i sirovine. Prestrukturiranje hrvatskog gospodarstva najviše se prelama upravo na industriji. Dolazi do težnji za višim fazama prerade i proizvodnje gotovih proizvoda, te za ekološki čišćim tehnologijama i izvozu
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Zoran Stiperski
(mentor)