Naslov
Oblici demokracije u zemljama EU i OPEC-a

Autori
Vrabec, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.07

Godina
2014

Stranica
25

Mentor
Stiperski, Zoran

Ključne riječi
demokracija; EU; OPEC
(democracy; EU; OPEC)

Sažetak
Tema ovog rada su oblici demokracije u zemljama EU i OPEC-a. Demokracija je pojava koja postoji već stoljećima u našem društvu. Njeni oblici i njen prostorni obuhvat se mijenjao s godinama. Proces razvitka demokracije, njezine najvažnije faktore te demokratske odnose zemalja Europske Unije i OPEC-a, prikazani su u ovom radu.Naglasak je stavljen na gospodarskom razvoju, te utjecaju vjere na demokraciju, uključujući i osobne slobode. Dvadeset i osam zemalja članica EU demokratske su zemlje, ali unatoč toj činjenici, Unija ima dosta problema s uspostavljanjem stabilne demokracije u regiji. Problemi isključivo proizlazile iz tzv.euroskepticizma, odnosno nepovjerenja građana prema europskim političarima i institucijama. Nezainteresiranost građana za europsku politiku je iznimno velika te bi aktiviranje građana na tom području bilo najbolje rješenje za uspostavljanje čvrste i stabilne demokracije u Uniji. Problemi su najkoncentriraniji u zemljama Istočne Europe, gdje su mnoge države prošle težak put od komunizma do demokracije. Trenutno je na području Europe najbitnije da građani vjeruju u politički poredak u kojem žive, točnije bitna je vjera da je taj poredak bolji ili manje loš od ostalih opcija. (Cipek, 2012) Smatra se da je demokracija većine izum Europe, prvenstveno Zapadne Europe, te da je ona danas ukorijenjena u svim zemljama Europske unije. Demokracija se smatra identičnom u svim zemljama, ali dimenzije iste imaju različito značenje u pojedinim zemljama. Bitno je naglasiti, da iako se EU smatra izuzetno demokratskim prostorom u posljednje vrijeme dolazi do smanjenja interesa za politiku. Pošto je demokracija naroda, i slijedom toga građani bi trebali osjećati veću zainteresiranost za zbivanja u svojim zemljama. Prema istraživanjima dolazimo do podatka kako se najmanje o politici diskutira u Belgiji, dok je taj postotak najveći u Njemačkoj, čak 85%. Nekada se smatralo da su žene u globalu manje zainteresirane za politička zbivanja, dok danas ta hipoteza više nije istinita. (Mendras, 2004) Demokracija kao takva se očituje i kroz višestranačje. Bitno je napomenuti da to još jedan faktor koji utječe na demokraciju. U posljednje vrijeme možemo svjedočiti sukobima na području zemalja OPEC-a, a sve sa ciljem uspostave višestranačke/demokratske vlasti. U tom aspektu zemlje EU su nešto bolje razvijene, pošto je višestranačje ukorijenjeno diljem Europe. Iako zemlje OPEC-a imaju visok nacionalni dohodak, to ih ne čini demokratski razvijenim zemljama. Najveći problem s kojim se one susreću je problem religije odnosno islama. Demokracija kao takva je rijetka pojava u zemljama OPEC-a. Islam je zapravo iznad demokracije, točnije demokracija je samo produžena ruka islama. Sa svim islamskim pravilima i zakonima u ustavima pojedinih država teško da možemo govoriti o demokraciji unatoč drugim uvjetima koje te zemlje posjeduju. Čovjek želi zadovoljiti svoju potrebu za jednakošću, slobodom, pravednošću, solidarnošću, komunikacijom. Problem suvremene demokracije je postepeno nestajanje njezina osnovnog subjekta – građanina zainteresiranog za opće dobro i politički angažman. Glavni krivac za to je upravo najnoviji društveni razvoj. Danas su na „zapadu“ dominantne teorije koje naglašavaju slobodu potvrđivanja vlastite osobnosti, koje smatraju da podvrgavanje isključivo vlastitim željama omogućuje ispunjenost pojedinca. Tako zapravo veličaju narcizam, ideje o slobodnom pojedincu kojemu se svi trebaju klanjati. Pojedinac može biti slobodan upravo zato što mu to omogućuju zajednica i društvo, političke institucije. Tzv. „demokratski etos“ zahtijeva od građana da budu svjesni da se njihova pojedinačna sloboda može ostvariti tek kroz odgovoran odnos prema političkoj zajednici. (Cipek, 2007.)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA