Pregled bibliografske jedinice broj: 800386
Pejsažni prostori utvrđenih srednjovjekovno-renesansnih gradova
Pejsažni prostori utvrđenih srednjovjekovno-renesansnih gradova // International scientific conference Cultural heritage - possibilities for spatial and economic development : proceedings = Međunarodni znanstveni skup Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa : zbornik radova / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 90-95 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 800386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pejsažni prostori utvrđenih srednjovjekovno-renesansnih gradova
(Landscape areas of the fortified Medieval and renaissance towns)
Autori
Obad Šćitaroci, Mladen ; Marić, Mara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
International scientific conference Cultural heritage - possibilities for spatial and economic development : proceedings = Međunarodni znanstveni skup Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa : zbornik radova
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 90-95
ISBN
978-953-8042-10-2
Skup
Međunarodni znanstveni skup Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
planirani utvrđeni grad pejsažni prostori grada pejsažni čimbenici identiteta aktivni prostori povijesnoga grada
(planned fortifi ed city city landscape areas landscape identify factors active areas of the historical center)
Sažetak
Istražuju se pejsažni prostori povijesnih gradova čija su utvrđenja u cijelosti ili djelomično sačuvana. Istraživanje je potaknuo primjer planiranoga srednjovjekovnog dvojnog grada Stona s 40% neizgrađenog prostora unutar gradskoga zida. Istraženo je 27 europskih utvrđenih srednjovjekovno-renesansnih gradova, od čega je 18 mediteranskih. Istraživanja pokazuju da svi utvrđeni gradovi imaju značajan udio neizgrađenih/pejsažnih površina, koje mogu pridonijeti identitetu povijesnoga grada i novoj artikulaciji prostora. Te su površine najveće u pojasu između gradskoga tkiva (zadnjeg reda zgrada) i gradskoga zida. Najveći je broj gradova (17) sa srednjim udjelom pejsažnih površina u odnosu na površinu grada (15-35%). Veliki udio pejsažnih površina (više od 35%) nalazimo kod osam gradova, a mali udio (do 15%) samo kod tri grada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (HERU) (Obad-Šćitaroci, Mladen) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb