Naslov
Transnacionalni socijalni prostori. Migrantske veze preko granica Hrvatske
(Transnational social spaces. Migrant ties across the boundaries of Croatia)

Autori
Kuti, Simona ; Božić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
319

ISBN
978-953-222-440-5

Ključne riječi
transnacionalni socijalni prostori; metodološki nacionalizam; transnacionalizam; migrantske skupine u Hrvatskoj; Albanci; Bošnjaci; Kinezi
(transnational social spaces; methodological nationalism; transnationalism; migrant groups in Croatia; Albanians; Bosniaks; Chinese)

Sažetak
Istraživanja o migrantskim aktivnostima i transnacionalnim vezama su izuzetno rijetka u Hrvatskoj, usprkos činjenici da te aktivnosti i veze pripadaju novom i vrlo raširenom fenomenu. Veze migranata s članovima obitelji i prijateljima, članovima vlastite etničke skupine, postaju plurilokalne i transnacionalne te sve više određuju svakodnevicu velikog broja ljudi smanjujući distancu među udaljenim lokalitetima preko granica nacija-država. Ova knjiga je posvećena teorijama i konceptima transnacionalnog socijalnog prostora i njihovoj primjeni u istraživanju migracija, migrantskih veza i odnosa u više lokaliteta, najčešće preko nacionalnih granica. Autori razvijaju integrirani koncept transnacionalnog socijalnog prostora i primjenjuju ga u istraživanju društvenih veza migrantskih grupa u Hrvatskoj: Albanaca, Bošnjaka i Kineza. U knjizi se prikazuju njihove transnacionalne aktivnosti i socijalni odnosi preko granica Hrvatske i utvrđuju kako se izražavaju, odnosno na koji način postoje TSP-i u svakodnevici migranata testirajući autorski konceptualni model TSP-a na konkretnim empirijskim primjerima. Prije detaljnog razmatranja koncepata transnacionalnog socijalnog prostora i transnacionalnog socijalnog polja, kao potencijalno korisnih pristupa istraživanju transnacionalnih fenomena, u 2. poglavlju knjige razmatra se kritika "metodološkog nacionalizma" tj. načina razmišljanja koji naturalizira nacionalna društva i od njih stvara samostalne entitete. Svijest o pogreškama metodološkog nacionalizma omogućila je i razmišljanje o oblicima društvenih odnosa koji nisu ograničeni nacionalnim granicama. Kritika metodološkog nacionalizma naročito je bitna u istraživanju migracijskih i postmigracijskih procesa, uključujući i neadekvatnost uvriježenih koncepata koji podrazumijevaju i tzv. "bipolarni" model migracije između "zemlje porijekla" i "zemlje primitka" i impliciraju trajnost imigracije, uz pretpostavku o prekidanju svih socijalnih veza imigranata s osobama u "zemlji porijekla". U 3. poglavlju prikazuju se koncepti "socijalnih prostora" s kojima koncepti TSP-a i transnacionalnih socijalnih polja nisu teorijski suviše povezani, niti od njih eksplicitno odvojeni, unatoč terminološkoj posudbi. Prikaz koncepata prati idealno-tipsku razdiobu između apsolutnog, relativnog i relacijskog poimanja prostora. Značajan dio 3. poglavlja posvećen je detaljnoj razradi i kritici glavnih teorijskih doprinosa konceptu TSP-a (Pries 2001 ; Faist 2000) i transnacionalnog socijalnog polja (Levitt i Glick Schiller 2004) u svrhu postavljanja integriranog koncepta TSP-a koji uključuje jasno ograničene dimenzije koje ga konstituiraju i pomažu u analizi oblika socijalnog prostora preko granica nacija-država u hrvatskom, kao i u drugim slučajevima. U posljednjem se dijelu poglavlja, kombinacijom i sintezom elemenata pristupa TSP-u ili transnacionalnom socijalnom polju, kao i obogaćenjem iz klasičnih pristupa istraživanju migracija/mobilnosti i dijela empirijskih radova o migrantskom transnacionalizmu, identificiraju konstitutivni elementi koncepata TSP-a ili transnacionalnih socijalnih polja i dimenzije i analitičke potkategorije za empirijsko istraživanje. U 4. poglavlju opisuju se ciljevi provedenog empirijskog istraživanja, odabrane migrantske skupine (albanska, bošnjačka i kineska), istraživački pristup u sklopu kojeg je provedeno istraživanje, korištena (kvalitativna) metodologija te ostali relevantni istraživački i analitički postupci. Od petog do zaključnog poglavlja prezentiraju se rezultati istraživanja prema prethodno izdvojenim elementima i dimenzijama koncepta TSP-a. Rezultati su strukturirani prema etničkim skupinama uz zaključno razmatranje sličnosti i razlika među skupinama na kraju prikaza za pojedinu tematsku cjelinu, tj. dimenziju koncepta TSP-a, uključujući i empirijsku relevantnost pojedine dimenzije ili izdvojenih analitičkih kategorija. U posljednjem se poglavlju zaključno razmatra empirijska relevantnost koncepta TSP-a u hrvatskom slučaju prema izdvojenim dimenzijama i analitičkim kategorijama te daju preporuke za daljnja istraživanja TSP-a na osnovi provedenog istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

Napomena
ISBN (HSD) 978-953-8070-03-7

POVEZANOST RADA