Pregled bibliografske jedinice broj: 799636
Analiza mjera za rješavanje financijske krize: primjer perifernih zemalja eurozone
Analiza mjera za rješavanje financijske krize: primjer perifernih zemalja eurozone // Zbornik radova (Sveučilište u Mostaru. Ekonomski fakultet), XXI. (2015), 111-129 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 799636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza mjera za rješavanje financijske krize: primjer perifernih zemalja eurozone
(Analyses of Measures for Solving the Financial Crisis: Case of Eurozone Peripheral Countries)
Autori
Kordić, Gordana ; Nakić, Martina ; Nikić, Anja
Izvornik
Zbornik radova (Sveučilište u Mostaru. Ekonomski fakultet) (1840-3255) XXI.
(2015);
111-129
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
eurozona; PIGS; financijska kriza; mjere štednje
(eurozone; PIGS; financial crisis; austerity measures)
Sažetak
Monetarna unija predstavlja zajednicu zemalja koje, između ostalog, imaju jedinstvenu valutu i zajedničku monetarnu politiku. U slučaju eurozone riječ je o heterogenoj skupini zemalja koje zadržavaju značajan dio političkog i fiskalnog suvereniteta, dok je monetarni prenesen na nadnacionalnu razinu. Početkom 2009. eurozonu je zahvatila kriza koja je počela u SAD-u te se uskoro pretvorila u globalni poremećaj, otkrivajući niz problema u bankovnim i fiskalnim sustavima zahvaćenih zemalja. Osobito snažno bile su zahvaćene zemlje tzv. periferije eurozone. Dugotrajna kriza, koja je u međuvremenu prerasla u recesiju, rezultirala je nizom stabilizacijskih mjera europskih i međunarodnih institucija, kao i proširenjem programa otkupa privatnih i državnih vrijednosnica od strane ESB kako bi se ublažili deflatorni pritisci. Programi pomoći u kombinaciji s reformama koje su poduzimane nisu imali jednak uspjeh u svim zahvaćenim zemljama. Ipak, kriza se najsnažnije i najdugotrajnije osjetila u Grčkoj, gdje je i najizgledniji scenarij napuštanja eurozone. Rasprava o Grčkoj izaziva i bojazni kako bi moglo doći do prelijevanja na ostale zemlje, što bi, osim problema definiranja formalnog aspekta razdruživanja, sasvim sigurno izazvalo i potrese na globalnim tržištima. U radu se analiziraju mjere koje su poduzete od strane međunarodnih institucija za rješavanje problema visoke zaduženosti perifernih zemalja, kao i one koje su provodile nacionalne vlasti. Dosadašnji rezultati pokazali su kako politika štednje koja je zahtijevana od krizom zahvaćenih zemalja nije ostvarila očekivane rezultate. Buduće politike svakako trebaju razmotriti negativne aspekte mjera štednje, unatoč koristima od fiskalne konsolidacije. Također, potrebno je razmotriti i uvjete pod kojima bi u kriznim okolnostima bilo moguće izmijeniti pravila članstva u eurozoni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EconLit
- Journal of Economic Literature
- EBSCO