Naslov
Zapadna Slavonija pod srpskom okupacijom (od Sarajevskog primirja do operacije „Bljesak“)
(Western Slavonia under Serbian occupation (from the Sarajevo treaty to Operation „Flash“))

Autori
Sekula, Janja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
21.02

Godina
2013

Stranica
294

Mentor
Raguž, Jakša

Ključne riječi
Srpska pobuna ; Domovinski rat ; Republika Hrvatska ; Republika Srpska Krajina ; Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija ; Srpska oblast Zapadna Slavonija ; Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadna Slavonija ; Ujedinjeni narodi (UN) ; mirovne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR/UNCRO) ; UNPA Zapad (Sektor Zapad) ; 18. korpus Srpske vojske Krajine ; autocesta Zagreb – Lipovac ; Gospodarski sporazum ; operacija „Bljesak“
(The Serb rebellion ; Homeland war ; Republic of Croatia ; Republic of Serbian Krajina ; The Serb autonomous district of Western Slavonia ; Serbian Region of Western Slavonia ; United Nations (UN) ; United Nations Protection Forces (UNPROFOR) ; United Nations Protected Area West ; 18th Corps Serbian Army of Krajina ; Highway Zagreb – Lipovac ; Economical agreement ; Operaction „Storm“)

Sažetak
Srpska pobuna početkom 1990.-ih godina zahvatila je i zapadnu Slavoniju. Pobunu dijela srpskog stanovništva predvodila je Srpska demokratska stranka (SDS) koja na području zapadne Slavonije počinje djelovati od ljeta 1990., nakon što su u Hrvatskoj održani višestranački izbori. Pobunjeni Srbi u zapadnoj Slavoniji radili su tijekom druge polovine 1990. i u 1991. godini na ustrojavanju administrativno-teritorijalne cjeline koju bi činio prostor nastanjen srpskim stanovništvom između rijeka Save i Drave. Sredinom kolovoza 1991., istovremeno kad na tom području započinju oružani sukobi koji su trajali do uspostavljanja primirja potpisanog u Sarajevu 2. siječnja 1992., proglašena je Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija (SAO Zapadna Slavonija). Hrvatske snage uspjele su krajem 1991. godine osloboditi velik dio područja koje su pobunjeni Srbi, uz pomoć JNA, okupirali u zapadnoj Slavoniji, tako da je okupirano područje (SAO Zapadna Slavonija) svedeno na otprilike 500 km². Osnivanjem Republike Srpske Krajine (RSK) okupirano područje zapadne Slavonije ulazi u njezin sastav, čineći jednu od tri teritorijalne jedinice RSK pod nazivom Srpska oblast Zapadna Slavonija. Središnji dio rada obrađuje razdoblje od početka 1992. godine, odnosno od stupanja na snagu Sarajevskog primirja (3. siječnja 1992. godine). U okviru prikaza razvoja srpske pobune u zapadnoj Slavoniji, kao dijela srpske agresije na Republiku Hrvatsku, situacija na bojištu prikazana je u osnovnim crtama jer je ovo istraživanje posvećeno prikazu političkih i društvenih prilika na promatranom području. U njemu su obrađeni važni aspekti ustroja upravne, policijske i vojne vlasti pobunjenih Srba, kao i političke, društvene i socijalne situacije na ovom području. Oni su analizirani u kontekstu razvoja ovih komponenata na razini lokalnih (općinskih) vlasti i oblasnih tijela vlasti Srpske oblasti Zapadna Slavonija za vrijeme njihova djelovanja, kao i odnosa Srpske oblasti Zapadna Slavonija (SOZS) s republičkim vlastima Republike Srpske Krajine (RSK). Ustroj i djelovanje institucija, počevši od funkcioniranja državnih tijela uprave, policije i pravosudnog sustava, sustava javnih institucija i socijalnih službi, državnih privrednih poduzeća te vezano uz to i privatnog poduzetništva, kao i stupanj realizacije najnužnijih preduvjeta za funkcioniranje paradržave pobunjenih Srba na navedenom području, osnovne su istraživačke teme doktorske disertacije. Pri tome su analizirani resursi (financijski, gospodarski, kadrovski) s kojima su RSK i Srpska oblast Zapadna Slavonija raspolagale, te unutarnji i vanjski čimbenici koji su utjecali na proces ustrojavanja srpske vlasti na okupiranom području, uključujući i promjene u političko-vojnim prilikama koje su utjecale na stanje u RSK.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA