Naslov
Vanjsko-trgovinska razmjena pšenice i prerađevina
(Foreign trade of wheat and products)

Autori
Arlović, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.06

Godina
2012

Stranica
37

Mentor
Lončarić, Ružica

Ključne riječi
vanjsko-trgovinska razmjena ; pšenica ; uvoz ; izvoz ; Hrvatska
(Foreign trade ; wheat ; inport ; export ; Croatia)

Sažetak
U ovom istraživanju istražena je vanjsko- trgovinska razmjena pšenice, rezultati o proizvodnji i prinosa pšenice u RH, proizvođačke cijene u RH i drugim konkurencijskim zemljama. U svrhu analize protekcionističkih mjera obrađene su carine za pšenicu. Od velike važnosti za naše istraživanje bila je i anketa koju smo proveli na sto ispitanika na području grada Osijeka, kako bi dobili stavove potrošača vezane za porijeklo pšenice i prerađevina te njihove potrošačke navike. Iz dobivenih podataka o vanjsko-trgovinskoj razmjeni RH zaključujemo da Hrvatska više izvozi nego što uvozi. Poljoprivreda u ukupnom izvozu sudjeluje sa samo 3, 96%, a u ukupnom uvozi s 2, 7%. Hrvatska proizvodi prosječno 800.000 tona pšenice što zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, ali ostavlja višak koji se može iskoristiti u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. Prosječni prinosi pšenice iznose 4t/ha godišnje. Naš veliki konkurent u proizvodnji pšenice i prerađevina je Italija koja proizvodi čak 6000 000 tona godišnje više od RH. Rezultati proizvodnje pšenice u BiH pokazuje da ona ne može biti konkurentna Hrvatskoj, dok Mađarska ima znatno veću proizvodnju i prinose pšenice. Godišnji prosjek zasijanih površina pšenicom u RH je 189.632 ha, a od ukupno zasijanih površina RH čak 65% su žitarice. U Hrvatskoj je prisutna cijenovna nestabilnost po pitanju cijena pšenice, što je prisutno i u drugim državama. Pozitivno možemo smatrati što Hrvatska ipak više pšenice izvozi, nego što uvozi. Kako bi zaštitili domaće tržište od konkurencije postoje carine za pšenicu. Stavove potrošača dobili smo putem ankete koju smo proveli na 100 ispitanika. Prema anketi najčešće mjesto kupnje kruha je pekarnica, a pri kupnji kruha, brašna i tjestenine to su trgovački centri. Kupcima je pri odabiru bitan čimbenik porijeklo i cijena. Kod tjestenine važan im je izgled i proizvođač, te svakako gledaju na deklaraciju proizvoda. Ispitanici preferiraju kupnju domaćeg brašna i kruha, ali preferiraju stranu tjesteninu. Kao razlog za kupnju uvoznog brašna i tjestenine najčešće navode kvalitetu i bolji okus. Prilikom kupnje uvoznih proizvoda preferiraju brašno iz BiH, a kod tjestenine ističu Italiju i Njemačku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA