Naslov
Utjecaj krmnog slijeda na dohodak proizvodnje kravljeg mlijeka
(The impact of feeding line on dairy cattle production revenue)

Autori
Očić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.03

Godina
2012

Stranica
135

Mentor
Grgić, Zoran

Ključne riječi
mliječno gospodarstvo; anketa; tehnološko-ekonomski model; AHP analiza
(dairy farm; survey; technological-economic model; AHP analysis)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj je 2010. godine zabilježeno 209.336 krava. U promatranom razdoblju zabilježen je značajan pad broja isporučitelja mlijeka od 69, 3% 2010. godine u odnosu na 2002., uz pad isporučenog mlijeka od 7, 6% 2010. godine u odnosu na 2009-tu. Otkupna cijena mlijeka u RH se od 2009. godine utvrđuje temeljem podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca. Kako se u budućnosti u okviru EU očekuje ukidanje proizvodnih kvota, te smanjenje različitih oblika zaštite proizvođača mlijeka doći će do smanjenja cijena europskog mlijeka za 5-15%, što će se posljedično odraziti i na RH. Sve ovo će prisiliti proizvođače mlijeka na maksimalnu racionalizaciju poslovanja. Kako je unutar mliječnog gospodarstva stočna hrana jedan od najvećih troškova idealno je početno mjesto za provedbu racionalizacije poslovanja. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je proizvodnjom stočne hrane na vlastitom gospodarstvu moguće smanjiti trošak hranidbe za 30-50% u odnosu na kupovnu hranu. Stoga ovaj rad nastoji utvrditi utjecaj različitih krmnih sljedova na profitabilnost mliječne farme, te cijenu koštanja kilograma mlijeka. Anketiranjem su prikupljeni podaci 210 komercijalnih gospodarstava iz Panonske regije RH, prema kojima je napravljen tehnološko-ekonomski model mliječnih farmi koje predstavljaju komercijalna gospodarstva u RH. Izračunati su bruto i neto dobit, cijena koštanja kilograma mlijeka, doprinos pokrića, ekonomičnost, produktivnost i rentabilnost, količina energije i sirovih proteina po ha krmnog slijeda, te potrebno zemljište i sati rada mehanizacije za svaki krmni slijed. U razmatranje su uzeti postojeći krmni slijed na gospodarstvima, te četiri preporučena od strane eksperata-tehnologa. Dobiveni rezultati služe kao ulazni podaci višekriterijske AHP analize, kojom su prema definiranim kriterijima i potkriterijima u programu Expert Choice, rangirani krmni sljedovi u proizvodnji stočne hrane. Prema ukupnim prioritetima krmnih sljedova za sva tri promatrana tipa gospodarstva ističe se krmni slijed 3, a slijedi ga krmni slijed 2. Za sva tri promatrana tipa gospodarstava najlošija opcija je postojeći krmni slijed.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA