Pregled bibliografske jedinice broj: 796424
Države bivše SFRJ: od zajedničkog socijalističkog pravnog nasljeđa do zajedničkog europskog pravnog nasljeđa
Države bivše SFRJ: od zajedničkog socijalističkog pravnog nasljeđa do zajedničkog europskog pravnog nasljeđa // Council of Europe International Conference "Interpretation and Implementation of the ECHR by Constitutional Courts of the Western Balkans"
Priština, Kosovo, 2016. (plenarno, nije recenziran, pp prezentacija, ostalo)
CROSBI ID: 796424 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Države bivše SFRJ: od zajedničkog socijalističkog pravnog nasljeđa do zajedničkog europskog pravnog nasljeđa
(States of the former SFRY: From Commom Socialist Legal Heritage to Common European Legal Heritage)
Autori
Omejec, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo
Skup
Council of Europe International Conference "Interpretation and Implementation of the ECHR by Constitutional Courts of the Western Balkans"
Mjesto i datum
Priština, Kosovo, 19.01.2016. - 20.01.2016
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Europska konvencija o ljudskim pravima; socijalističko pravno nasljeđe; europsko pravno nasljeđe; ustavno sudstvo
(European Convention of Human Rights; socialist legal heritage; European legal heritage; constitutional judiciary)
Sažetak
U prvom dijelu predavanja, autorica razmatra specifičan odnos prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe pojedinih država bivše SFRJ (Bosne i Hercegovine te Kosova), kao i presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Bijelić protiv Crne Gore i Srbije (2009.), u kojoj je taj sud utvrdio da je Crna Gora stranka Konvencije od 2004. godine, iako je članica Vijeća Europe tek od 2006. godine. U drugom dijelu predavanja autorica iznosi tezu da je socijalističko pravno nasljeđe, sa svim posljedicama koje ono povlači za sobom, temeljni razlog zbog kojega države bivše SFRJ još uvijek nisu osposobljene u cijelosti prihvatiti načelo supsidijarnosti konvencijskog nadzornog mehanizma. U posljednjem dijelu predavanja autorica razmatra načine na koji je hrvatski Ustavni sud u posljednjih deset godina počeo postupno prihvaćati i provoditi zahtjeve koji proizlaze iz načela supsidijarnosti konvencijskog nadzornog mehanizma. Dijeli ih u četiri stadija. Prvi stadij je prihvaćanje standarda ESLJP-a pri odlučivanju o razumnoj duljini sudskih postupaka, pri čemu je to pravo izrijekom zajamčeno Ustavom. Drugi stadij je prihvaćanje standarda ESLJP-a pri odlučivanju o pravu na dom, pri čemu je Ustavni sud morao posegnuti za širokom interpretacijom Ustava da bi zadovoljio te standarde. Treći stadij je prihvaćanje standarda ESLJP-a pri odlučivanju o zlostavljanju i nedjelotvornim istragama, pri čemu je Ustavni sud svoje odluke u cijelosti zasnovao na Konvenciji. Četvrti stadij je stvaranje novih domaćih pravnih sredstava radi ostvarenja zahtjeva koji proizlaze iz članka 13. Konvencije (primjer su pravna sredstva na raspolaganju pritvorenicima, stvorena odlukom Ustavnog suda). Autorica zaključuje da samo znanje i podizanje vlastite pravne kulture mogu dovesti do napretka kad je riječ o prihvaćanju načela supsidijarnosti konvencijskog nadzornog mehanizma i od strane drugih sudova odnosno tijela državne i javne vlasti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
