Naslov
Pomološke značajke „Os“ selekcije genotipova oblačinske višnje
(Pomological characteristics "Os" genotypes selection of sour cherry)

Autori
Vuković, D., Dugalić, K., Puškar, B., Jurković, Z., Sudar, R., Viljevac, M., Jurković, V., Tomaš, V., Mihaljević, I.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
10. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 26.02.2015. - 28.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Oblačinska višnja; genotip; morfološke; pomološke i kemijske značajke
(Sour cherry; genotype; morphological; pomological and chemical characteristics)

Sažetak
U postojećim nasadima Oblačinske višnje u Hrvatskoj uočena je divergentnost tipova koja je potaknula zahtjeve za selekcijom izvornih populacija jer je kod brojnih stabala, unatoč vegetativnom razmnožavanju, dokazana pojava unutarsortne varijabilnosti. Pregledom većeg broja proizvodnih nasada u vrijeme berbe odabrani su primarno divergentni tipovi koji su cijepljeni na podlogu P. mahaleb radi praćenja morfoloških, pomoloških i kemijskih osobina u odnosu na standardne sorte Heimans Konservenweichsell i Rexelle. U ovom istraživanju je promatrano 8 sorti/genotipova ; OS-1, OS-2, OS-3, OS-4, Oblačinska JA-2 i Cigančica u komparaciji sa dvije standardne sorte. U pokusu su napravljena fenološka mjerenja cvatnje i dozrijevanja. Zabilježeno različito dozrijevanje plodova i to od 5-7 dana ovisno o genotipu. Najraniji genotip je bio OS-3, a najkasniji OS-4. Najveća masa ploda utvrđena je kod sorte Cigančica 2013. godine 4.41 g, a najmanja kod genotipa OS-2, 2.83 g 2012. godine. Najveći promjer ploda je imala sorta Cigančica 16.47 mm 2013. godine, a najmanji genotip OS-1 13.9 mm 2012. godine. Randman nije previše odstupao od godine do godine što ukazuje na stabilno genetsko svojstvo. Najmanji je bio kod genotipa OS-1 84.12 % 2013. godine, a najveći kod OS-3 i Cigančice 89.77 % u 2012. godini. Najveći kumulativni prirod je zabilježen kod JA-2, Cigančice i OS-1, a najmanji kod standardnih sorti. Učinkovitosti priroda (yield efficiency) po cm2 bila je najveća kod Cigančice, OS-3 i OS-4, a najniža kod standardnih sorti. Učinkovitost priroda po volumenu krošnje (kg/m3) bila je najviša kod OS-4. Najveći volumen krošnje je zabilježen kod Cigančice, a najmanji kod OS-4. Od kemijskih značajki ploda mjerene su topiva suha tvar i ukupne kiseline. Najveća topiva suha tvar je bila kod OS-4 i OS-1, a najmanja kod Rexelle. Ukupne kiseline su bile najveće kod OS-2, a najmanje kod Heimans Konservenweichsell. Sorte u pokusu su pokazale i različite tipove rasta prema UPOV deskriptorima. Većina sorti u pokusu pripada II. tipu rasta koji se naziva polu-uspravan. Genotip JA-2 je III. tip rasta koji se naziva široki, dok Cigančica pripada IV. tipu rasta koji se naziva padajući. Na temelju praćenja i mjerenja gospodarski važnih svojstava izdvojeni su tipovi OS 1, OS 2, OS 3, OS 4 kao kvalitetniji i predlažu se za dalje praćenje i širenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA