Naslov
Pekarski proizvodi kao značajan izvor skrivene soli u prehrani djece školske dobi
(Bakery products as a significant source of hidden salt in the diet of school children)

Autori
Miškulin, Maja ; Periš, Danijela ; Miškulin, Ivan ; Holik, Dubravka ; Orkić, Želimir ; Pavlović, Nika ; Dumančić, Gabrijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hranom do zdravlja - 8. međunarodni simpozij / - Tuzla : Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2015, 5-5

Skup
Hranom do zdravlja - 8. međunarodni simpozij

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 16.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
djeca školske dobi ; prehrambene navike ; sol ; pekarski proizvodi ; Osijek ; Hrvatska
(school children ; dietary habits ; salt ; bakery products ; Osijek ; Croatia)

Sažetak
Uvod i cilj: Oko 70 % soli unosi se putem gotovih namirnica čiji sadržaj soli zapravo nije poznat. To je tzv. „skrivena sol“, koju nalazimo u različitim proizvodima od kojih su, zbog učestalosti njihove konzumacije u populaciji djece školske dobi, posebno značajni različiti pekarski proizvodi. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost svakodnevnog konzumiranja pekarskih proizvoda kao međuobroka u populaciji djece školske dobi s područja grada Osijeka te procijeniti značajnost ovakvog unosa soli u ispitivanoj populaciji. Metodologija: Istraživanjem provedenim tijekom 2009. godine bilo je obuhvaćeno 1077 djece mlađe školske dobi (prvi do četvrti razred osnovne škole) prosječne dobi 8, 5±1, 5 godina s područja grada Osijeka. Stopa odgovora bila je 90 % (1077/1200). Među ispitanicima je bilo 49, 4 % (532/1077) dječaka i 50, 6 % (545/1077)djevojčica. Pomoću posebno dizajniranog upitnika dobiveni su podaci o svakodnevnom konzumiranju pekarskih proizvoda kao međuobroka kod ispitanika, dobi djeteta, spolu djeteta te razredu koji pohađa. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije utvrđena je vrijednost soli u 42 pekarska proizvoda(22 najčešće prodavana peciva te 20 najčešće prodavanih nadjevenih pekarskih proizvoda) iz pekarnica s područja grada Osijeka. Rezultati: Istraživanjem je utvrđeno kako 32, 0 % (345/1077) djece školske dobi s područja grada Osijeka svakodnevno kao međuobrok konzumira neki pekarski proizvod. Pecivo kao svakodnevni međuobrok konzumira 28, 3 % (154/545) djevojčica i 35, 9 % (191/532) dječaka. Prosječni udio soli u sva 42 pekarska proizvoda bio je 2, 4±0, 9 % ; u pecivima je on iznosio 2, 8±1, 0 % dok je u nadjevenim pekarskim proizvodima on iznosio 1, 9±0, 5 %. To znači ako dijete pojede samo jednu slanu perecu dnevno (~ 70 grama), u organizam će unijeti oko 2 grama soli. Zaključak: Postoje dokazi kako je okus slanog inicijalno vrlo ugodan ljudima, pri čemu je bitno istaknuti kako se učestalost konzumacije slanih proizvoda u odrasloj dobi direktno naslanja na navike njihove konzumacije stvorene u djetinjstvu. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je preporučeni dnevni unos soli za djecu u dobi od 7 do 10 godina 5 grama. Uzmemo li u obzir kako gotovo trećina djece školske dobi s područja grada Osijeka samo jednim međuobrokom sastavljenim od nekog pekarskog proizvoda zadovolji gotovo 50 % dnevne potrebe za solju jasno je kako su nužni dodatni napori i pokretanje ciljanih javno zdravstvenih akcija kojima će se smanjiti pretjerani unos soli hranom u populaciji djece školske dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA