Naslov
Razvoj hrvatskog marketinškog nazivlja
(The development of Croatian marketing terminology)

Autori
Rajh, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Prve međunarodne znanstveno- stručne konferencije ''Fedor Rocco'' iz područja komunikacija i marketinga / Grmuša, Tanja - Zagreb : Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014, 167-177

ISBN
978-953-57657-3-8

Skup
Hrvatske perspektive u Europskoj Uniji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
marketing ; nazivlje ; marketinški rječnici ; korpusna analiza
(marketing ; terminology ; marketing dictionaries ; corpus analysis)

Sažetak
Marketinška teorija se u Hrvatskoj počela razvijati krajem 50-tih godina prošlog stoljeća, a 1965. godine osnovana je Katedra za marketing na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Usporedo s razvojem teorije, razvijalo se i hrvatsko marketinško nazivlje, a o terminološkim promišljanjima predmetnih stručnjaka svjedoče napisi u stručnim časopisima. Važnu ulogu u izgradnji, bilježenju i njegovanju hrvatskog marketinškog nazivlja svakako je odigrao i profesor emeritus dr.sc Fedor Rocco kao autor mnogobrojnih članaka, udžbenika i rječničkih članaka. Vrhunac Roccovog terminološkog doprinosa svakako je Rječnik marketinga iz 1993. godine, a kojeg su uz njega uredili i dr. sc. Stjepan Bratko, dr. sc. Goroslav Keller, dr. sc. Dragomir Mađerić, dr. sc. Josip Sudar i dr. sc. Josip Previšić. Gotovo dvadeset godina kasnije, odnosno 2011. godine, izlazi novi, obimom gotovo dvostruko veći, Leksikon marketinga pod uredništvom dr.sc. Joze Previšića, a u izdanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U ovom radu ćemo, osim pregleda terminoloških radova i napisa hrvatskih marketinških teoretičara, predstaviti rezultate korpusne analize nazivlja u visokoškolskim udžbenicima marketinga od 1974. do danas te odgovoriti na pitanje koliki je udio stranog (engleskog) elementa u hrvatskom marketinškom nazivlju. Mnogi mali jezici, pa tako i hrvatski, ugroženi su sveopćom anglizacijom, a jedini način da jezik opstane jest da bude funkcionalan u svim svojim stilovima pa tako i stručnom i znanstvenom. Jezik i jezik struke kao njegov podskup dio su nacionalnog identiteta te njegovanje domaćeg nazivlja izravno doprinosi njegovom očuvanju. Posebno je to važno u trenutku kada hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik Europske unije, a naša zemlja dijelom zajedničkog europskog tržišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA