ࡱ> rbjbj]W]W 4?=?=8 ,< < .$84ld+qLPfffAAAfohohohohohoho$tvToYAAAAAoffp<<<A4fffo<Afo<<6VXf,(Mu4"bWRop0+q~W`w:w8XXwiAA<AAAAAoo<AAA+qAAAAwAAAAAAAAA< \:dr. sc. Jasminka Brala-Mudrov i viaa asistentica Odjel za nastavni ke studije u Gospiu Sveu iliata u Zadru Dr. A. Stra evia 12, 53000 Gospi e-adresa:  HYPERLINK "mailto:jmudrovcic@unizd.hr" jmudrovcic@unizd.hr dr. sc. Anela Nik evi Milkovi viaa predava ica Odjel za nastavni ke studije u Gospiu Sveu iliata u Zadru Dr. A. Stra evia 12, 53000 Gospi e-adresa:  HYPERLINK "mailto:anmilkovi@gmail.com" anmilkovi@gmail.com Linda Grubiai Belina, prof. viaa savjetnica za hrvatski jezik Agencija za odgoj i obrazovanje Trpimirova 6, 51000 Rijeka e-adresa:  HYPERLINK "mailto:linda.grubisic-belina@azoo.hr" linda.grubisic-belina@azoo.hr Istra~ivanje kvalitete govora srednjoakolskih u enika Sa~etak: Cilj ovog istra~ivanja je bio u prirodnoj situaciji razrednog okru~enja ispitati kvalitetu govora srednjoakolskih u enika nakon primjene socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva koga razgovora. Kvaliteta govora, odnosno usmeno izra~avanje u enika snimano je audio snimkom nakon primjene dvaju oblika rada. Audio snimke su potom presluaane kako bi se izmjerile sljedee varijable: 1) du~ina izgovorene re enice (du~a  kraa); 2) struktura re enice ( vraa i razvidnija  slabo organizirana); 3) izre ena misao usmenim izra~avanjem (cjelovita  necjelovita s nepotrebnim gomilanjem rije i); 4) re eni na intonacija (raspoznatljiva  neadekvatna); 5) gramati ke veze meu rije ima (to ne i vrste  neto ne i labave). Rezultati istra~ivanja pokazuju da: 1) du~ina izgovorene re enice nije vea, odnosno nakon istra~ivanja u enici se usmeno izra~avaju kraim re enicama; 2) struktura re enica je vraa i razvidnija; 3) izre ena misao je cjelovitija bez nepotrebnog gomilanja rije i; 4) re eni na intonacija je raspoznatljivija (u enici osvjeatavaju da se re enicom prenosi potpuna obavijest); 5) gramati ke veze meu rije ima su vrae. Zaklju uje se da se kvaliteta govora u enika poboljaala nakon primjene socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva koga razgovora u razredima. Klju ne rije i: istra~ivanje u prirodnim uvjetima, kvaliteta govora u enika, socijalni oblik rada u skupini, istra~iva ki razgovor. UVOD Istra~ivanje koje se prezentira ovim radom provedeno je u okviru aireg projekta pod nazivom  Istra~ivanje u funkciji profesionalnog razvoja u itelja i nastavnika koji se u Hrvatskoj provodio u okviru Programa Pestalozzi Vijea Europe, a namijenjen je profesionalnom razvoju stru njaka u odgoju i obrazovanju. Hrvatska je projekt provodila kao jedna od 47 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije. Programom Pestalozzi upravlja Odjel za europsku dimenziju obrazovanja Vijea Europe uz pomo mre~e nacionalnih asnika za vezu. Program Pestalozzi Vijea Europe postoji dugi niz godina s ciljem praenja odgojno-obrazovnih potreba na europskoj razini. Program je namijenjen usavraavanju u itelja, nastavnika i drugih obrazovnih stru njaka koji na europskim seminarima i radionicama mogu saznati o najnovijim aktivnostima i postignuima u obrazovanju u nekom od podru ja interesa Vijea Europe te razmijeniti iskustva s kolegama iz inozemstva. Tematska podru ja u odgoju i obrazovanju kojima Vijee Europe daje prioritet su: odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava; odgoj i obrazovanje za interkulturalnost i druatveno-kulturalnu raznolikost; pou avanje povijesti; sjeanje i sprje avanje zlo ina protiv ovje nosti; prava djeteta i sprje avanje nasilja; viaejezi nost; medijska pismenost; ravnopravnost spolova u odgoju i obrazovanju itd. Agencija za odgoj i obrazovanje svake godine organizira jednu europsku radionicu za u itelje i nastavnike iz Hrvatske i inozemstva, a jedna od njih je nazvana  Istra~ivanje u funkciji profesionalnog razvoja u itelja i nastavnika . Dosadaanji uobi ajeni modeli stru nog usavraavanja u itelja i nastavnika, koji su uglavnom usmjereni na sadr~aj i razvoj individualnih vjeatina pou avanja, ne pru~aju u iteljima i nastavnicima u dovoljnoj mjeri mogunost da kompetentno odgovore na izazove koje pred njih postavlja suvremena nastava. Ti modeli usavraavanja vide u itelja i nastavnika u ulozi provoditelja, a ne za etnika promjene. Ovim projektom ~eljelo se promaknuti istra~ivanje kao na in osna~ivanja u itelja i nastavnika za provedbu neovisne i dubinske analize vlastitog rada, ato e im pomoi da bolje razumiju sebe, svoje u enike, a time i unaprijede svoju praksu pou avanja. Istra~ivanje kao temeljna strategija profesionalnog rasta i razvoja mo~e biti usmjereno na individualno i/ili skupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse (u~e ili aire) u svrhu samounapreivanja ili unapreivanja airih odgojno-obrazovnih uvjeta iji je cilj poveanje uspjeanosti u enja i pou avanja u enika. Kada u itelji/nastavnici sami provode istra~ivanja u svojim odgojno-obrazovnim uvjetima to s jedne strane unapreuje njihovu profesionalnost, a s druge strane im daje priznanje da su sposobni sami rjeaavati probleme u nastavi te ih osna~uje da to i ine. Ovakva istra~ivanja omoguuju prakti arima u sustavu obrazovanja dubinsko promatranje unutarnjeg pitanja pou avanja i u enja; tada, na temelju zaklju aka istra~ivanja, mogu odlu iti kako poboljaati situaciju i/ili vrednovati u inak obrazovne prakse (Markowitz, 2011). Istra~ivanje koje provodi sam akter odgojno-obrazovnog procesa (u itelj/nastavnik) sadr~i nekoliko klju nih obilje~ja koje ga razlikuju od uobi ajenih oblika tradicionalnog istra~ivanja (Bognar, 2006). U tradicionalnom istra~ivanju istra~iva  je naj eae znanstvenik koji se nalazi izvan podru ja koje se prou ava. Cilj je tradicionalnog istra~ivanja objasniti ili predvidjeti rezultate pojedine obrazovne aktivnosti. Istra~iva  pa~ljivo kontrolira sve varijable u podru ju istra~ivanja tako da bi mogao izvesti zaklju ke. Istra~iva  iz prakse, tzv. akcijski istra~iva , je stru njak koji vodi u enje, bilo u razrednom odjelu ili akoli koja je predmet istra~ivanja. Cilj te osobe je unaprijediti vlastitu nastavnu praksu. Dakle, temelj ovakvog istra~ivanja je proces u kojem prakti ari ispituju jedan dio vlastitog rada te ga istovremeno nastoje unaprijediti. Kada nastavnici zapo inju sa svojim akcijskim istra~ivanjem, oni planiraju poboljaanja i koriste tehnike istra~ivanja da bi pratili ta poboljaanja. Stoga se ovakvo istra~ivanje mo~e shvatiti kao vrsta istra~ivanja ili kao pristup akciji. Tripp (2003) smatra da je takvo istra~ivanje pristup akciji. Najjednostavnija vrsta akcije je ona koja je uobi ajena ili refleksna  akcija koju primjerice poduzimamo kada hodamo ne razmialjajui o tome kako hodamo. Sljedea je promialjena akcija, koja je manje-viae trenutna i podrazumijeva razmialjanje o onome ato inimo. Refleksivna praksa je joa promialjenija i podupire naae profesionalne akcije. No, dok se refleksivna praksa obi no konceptualizira kao kontinuirana, osobna, iskustvena i naj eae neartikulirana, akcijsko istra~ivanje naj eae se smatra posebnim projektom te je u veoj mjeri povremeno, javno i suradni ko.  Na najudaljenijem kraju Tripova kontinuuma pojam  istra~ena akcija odnosi se na akciju koju usmjerava znanstvena akcija, kao kad lije nik preporu uje lije enje za to no odreenu bolest (Cain, 2011: 27). Iako postoji nekoliko shvaanja akcijskog istra~ivanja (Bognar, 2007), veina se autora sla~e u tome da je akcijsko istra~ivanje reakcija na strogo znanstveni pristup. To je pristup usmjeren na prakti ara, a ne tehnika kojom bi se slu~ili istra~iva i izvana; u obrazovanju to obi no zna i da je usmjerena na nastavnika, a ne da istra~ivanje provodi istra~iva  izvana. U istra~ivanju izvana, istra~iva  mo~e sjediti u dnu u ionice i promatrati ato se dogaa. Budui da akcijska istra~ivanja provode u itelji/nastavnici, ono nu~no uklju uje i u enike. U istra~ivanju izvana, druga osoba prou ava njih, a u istra~ivanju iznutra oni analiziraju svoju situaciju zajedno. Ovaj proces naj eae se opisuje kao rekurentni ciklus: nakon ispitivanja postojee situacije, istra~iva i planiraju i provode intervencije, prate namjeravane i nenamjeravane posljedice tih intervencija i promialjaju o tim posljedicama. Oni koriste rezultate te refleksije u planiranju sljedeih intervencija, na taj na in ponovno pokreui ciklus: PLANIRANJE  AKCIJA  EVALUACIJA  REFLEKSIJA  PLANIRANJE - AKCIJA& Prema Bognaru (2008) u akcijskim istra~ivanjima prakti ari nastoje unaprijediti odgojnu-obrazovnu praksu te razviti svoje kao i stvarala ke potencijale ostalih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Ovaj autor opetovano govori o svrsi poduzimanja akcijskog istra~ivanja, a svrha ukazuje na viaestruku vrijednost (za osobu i njezino okru~je) koja proizlazi iz provoenja takvog istra~ivanja. Ovakvo istra~ivanje nastavnik poduzima onda kada u svojoj nastavnoj praksi neato ~eli promijeniti. Promjena nastavniku, dakle, nije zadana izvana, ve je on sam inicijator promjene. Ovo je istra~ivanje uvijek i vrijednosno obojeno.  Akcijsko istra~ivanje po inje kada uo imo zanemarivanje vrijednosti do kojih nam je stalo u naaoj praksi (Whitehead, 1989: 47). Akcijsko istra~ivanje kvalitete govora u enika u prirodnom akolskom okru~enju zapo elo je uo avanjem oskudnog usmenog izra~avanja u enika u srednjim akolama za ato smo potporu dobili i u teorijskim razmatranjima. Dalekose~na posljedica te injenice je nemogunost kvalitetnog uobli avanja misli u re enice u bilo kojoj govornoj (~ivotnoj) situaciji. Nedopustivo je da bolje prou, primjerice u dobivanju posla, samo oni u enici koji su prirodno elokventni, tj. jezi no inteligentni. Usmeno izra~avanje pojedinaca utje e na njihovu opu komunikaciju i daje ili oduzima mogunost da jezikom u govorenom obliku izra~avaju svoje misli, emocije, stavove i znanja (Rosandi, 2005: 75-80). Govor je airi, br~i i prodorniji od pisma. On je osnovnije jezi no sredstvo u ~ivotu svakog pojedinog ovjeka i u povijesti ljudskoga roda. Govorni jezik je po svojoj naravi znatno br~i i odmah prati sve promjene, pa se katkada prili no razlikuje od pisanog. Zbog svega toga neki jezikoslovci govorni jezik dr~e prvorazrednim, a pisani drugorazrednim sredstvom, vjeatini koja slu~i samo manjem broju druatava za intelektualne djelatnosti, kao ato je znanost, knji~evnost i prou avanje jezi ne povijesti. Govor openito ima sljedee karakteristike: predstavlja zvu no jezi no sredstvo, stariji je od pisma, spontano se usvaja, prirodno je ograni en, opeljudski je, vremenski je odreen, neponovljiv je i promjenljiv, za njegovo razumijevanje imamo malo vremena, postoji u svim ljudskim druatvima, povranije je ustrojen, prate ga govorna sredstva i pokreti, bitno je i njegovo okru~je i sl. (Babi, 1995). Cilj i hipoteze istra~ivanja Cilj ovog istra~ivanja je u prirodnoj situaciji razrednog okru~enja ispitati kvalitetu govora srednjoakolskih u enika nakon primjene socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva koga razgovora. U istra~ivanje se krenulo s glavnom pretpostavkom da e se kvaliteta usmenog izra~avanja (zavisna ili kriterijska varijabla) poveati nakon primjene socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva koga razgovora (kao nezavisne varijable). Pritom je bilo o ekivano da e: 1) du~ina izgovorene re enice biti du~a; 2) struktura re enice biti vraa i razvidnija; 3) izre ena misao usmenim izra~avanjem biti cjelovita; 4) re eni na intonacija biti raspoznatljiva; 5) gramati ke veze meu rije ima biti to ne i vrste. METODOLOGIJA ISTRA}IVANJA Sudionici istra~ivanja U istra~ivanju je sudjelovalo 54 u enika drugih razreda Ope gimnazije Gospi. Prosje na dob u enika bila je M=16.72. U pogledu spolne strukture, u uzorku se nalazilo 38 u enica (70.37%) i 16 u enika (29.63%). U enici su u uzorak odabrani metodom slu ajnog izbora nakon pristanka njihovih roditelja za sudjelovanje u istra~ivanju. Postupak istra~ivanja Istra~ivanje je provedeno kroz dvije faze: 1) fazu planiranja i 2) fazu akcije, koje e se podrobnije opisati. Faza planiranja U ovom je istra~ivanju isplanirano da bi se u skupnom radu u enika primjenjujui metodu istra~iva koga razgovora potaklo u enike da se u veoj mjeri usmeno izra~avaju. Obrazovna praksa i teorijska razmatranja pokazuju da je usmeno izra~avanje u enika srednje akole oskudno i nevoljno (npr. Rosandi, 2005.) ato je potaklo istra~iva e na ovo istra~ivanje. Svi sudionici tijekom istra~ivanja vodili su istra~iva ke dnevnike, koji predstavljaju va~an oblik refleksivnog pristupa akcijskih istra~iva a jer pisanje viae poti e na razmialjanje od uobi ajenog razgovora, uz to pisana rije  ostaje kao trajan dokument na koji se mo~e vraati u razli itim fazama istra~ivanja (Bognar, 2006.). Osim istra~iva kih dnevnika kao izvori podataka koriateni su i: audiozapisi u eni kog govora, videozapisi, fotografije, upitnici i razgovori. Podatci o kvaliteti govora mjereni kroz pet kategorija kriterijske varijable analizirani su metodom prije  poslije (najprije se utvrdilo po etno stanje govora u enika u 5 nabrojanih kategorija kriterijske varijable, a nakon primjene metode istra~iva koga razgovora u manjim skupinama u enika, po 6 u enika u skupini, ponovo se mjerila kvaliteta njihova usmenog govora kao kriterijske varijable. Podatci su analizirani na na in da su transkribirani svi zvu ni zapisi snimanja u eni kih razgovora. Uspjehom u kvaliteti govora smatrana su sva poboljaanja u kvantiteti i kvaliteti usmenoga govora u enika mjerena kroz 5 kategorija kriterijske varijable. Akcijsko istra~ivanje naj eae inicira pojedinac, ali ono podrazumijeva suradni ki pristup (u enika, sustru njaka, stru nih suradnika, roditelja& ) pa je tijekom cjelokupnog postupka istra~ivanja profesorica pedagogije iz akole u kojoj se provodilo istra~ivanje bila tzv.  kriti ka prijateljica  glavnim istra~iva ima. Faza akcije Profesorica hrvatskoga jezika trebala je razmisliti o petero/aestero u enika ije je usmeno izra~avanje oskudnije ili nepravilnije od govora veine ostalih u enika; trebala je dati opis govora svakoga od tih odabranih u enika vodei se uobi ajenim odrednicama usmenoga govora, posebice sintakse (struktura re enice, cjelovitost re enice, ulan avanje re enice, logi ke veze meu re enicama, re eni na intonacija, poznavanje standardnoga jezika). Do odstupanja je od prvotnoga plana doalo zbog toga ato je profesorica hrvatskoga jezika, ne mogavai prozvati u enike koji se usmeno izra~avaju gore od drugih iz pedagoakih razloga, dala u enicima priliku da se dragovoljno jave za sudjelovanje u projektu. S obzirom da je vladalo uzbuenje, a strah od nepoznatog bio jako velik u enici se nisu javljali sami pa su bili odabrani metodom slu ajnog odabira. Dan je detaljan opis zna ajki govora odabranih u enika, a o istom su dopisom obavijeateni i roditelji, koji su svojim potpisom dozvolili sudjelovanje svoje djece u ovom projektu. Slijedili su va~ni koraci u istra~ivanju: meu u enicima je provedena anketa u kojoj su iznijeli svoja razmialjanja u vezi s predstojeim istra~ivanjem u enici su upoznati s metodom istra~iva koga razgovora kojega mogu uvje~bavati u skupnom radu tijekom redovne nastave profesorica hrvatskoga jezika i pedagoginja su na jednom od sati lektire snimale odabrane u enike dok odgovaraju na uobi ajen na in, pripremajui se za odgovaranje individualno anketa u enika nakon prvog snimanja drugi put su snimani odabrani u enici za vrijeme grupnoga rada u kojem su se slu~ili metodom istra~iva koga razgovora i dok izvjeauju o radu svoje skupine (odabrani govornici su bili glasnogovornici svojih skupina) anketa u enika nakon drugog snimanja dobivene su se snimke transkribirale (taj je posao uvelike ote~avala dvojba treba li re enicu zaklju iti ondje gdje zavraava misao ili ondje gdje zavraava re eni na intonacija; govornici, dakle, nisu osvijestili najva~nije  da se re enicom prenosi potpuna obavijest), potom su se izbrojale rije i u re enicama, usporedila du~ina re enica prvoga i drugoga snimanja i usporedila kvaliteta sintakse prvoga i drugoga snimanja tree snimanje anketa u enika nakon treeg snimanja transkribiranje snimaka i usporedba kvalitete govora u enika nakon prvog, drugog i treeg snimanja. Faze planiranja i akcije u akcijskom istra~ivanju su zapravo isprepleteni. Izmjene su takoer dopuatene. Primjerice, zbog nepostojanja dostatnoga broja primjeraka lektirnih naslova u akolskoj knji~nici odustalo se od prvotnog plana obrade jednog lektirnog djela i odlu ilo se za obradbu dvaju lektirnih naslova na jednome satu. Odlu ilo se za lektirne naslove koje u enici te dobi radije itaju. Obraena su sljedea lektirna djela: Dundo Maroje Marina Dr~ia, }ivot je san Calderona de la Barce, Patnje mladog Werthera Johana Wolfganga Goethea i Hamlet Williama Shakespearea. U akoli je osigurana tehni ka potpora te dostupnost tehni kih pomagala (kamere, kasetofona& ) od strane profesora informatike. REZULTATI PROVEDENOG ISTRA}IVANJA Premda je uvjetna trea faza akcijskog istra~ivanja evaluacija rezultata istra~ivanja, tijekom cijeloga se istra~ivanja tri faze istra~ivanja (planiranje, akcija, evaluacija) isprepleu. U fazi evaluacije analiziraju se, sintetiziraju prikupljeni podatci i donose zaklju ci. U uvodnoj anketi u enici su iznijeli svoja raznovrsna razmialjanja u vezi s predstojeim istra~ivanjem, primjerice uz pitanje  Smatraa li da e ovaj projekt nekome koristiti i ako da, kome? dobili su se sljedei odgovori:  Ovo istra~ivanje po mom mialjenju nee nikome koristiti. To je samo tako da se kasnije mo~e rei da se neato u vezi akolstva u inilo. ,  Ja se nadam da e koristiti nekom sljedeem naraataju. Ipak, sva moja/vaaa muka nee biti bez veze. Pomoi e u proairenju vokabulara&  ,  U svakom slu aj e pomoi svima koji budu sudjelovali u ovome istra~ivanju. U enici su snimani dok govore na uobi ajenom satu lektire i u novim okolnostima. O ekivalo se da e u enici u obliku rada koji se rjee primjenjuje (skupni rad) i uporabljujui nastavnu metodu istra~iva koga razgovora izgovarati viae re enica koje e biti du~e. Prva je analiza podataka pokazala da su njihove re enice bile krae, ali je govor bio kvalitetniji. Dakle, dobilo se suprotno od o ekivanoga hipotezom  krae, a ne du~e re enice. Kako bi se sprije ila mogunost krivog ia itavanja podataka, provedeno je joa jedno snimanje. Analiza podataka drugoga snimanja potvrdila je rezultate prve analize. Detaljnije objaanjenje rezultata: u enici su snimani dva puta i usporedba zvu nih snimki iznenauje jer pokazuje neo ekivano. Detaljna je analiza audiozapisa troje u enika (Slika 1) pokazala sljedee: snimanje: najdu~a re enica u enice A ima 58 rije i, u enika B 35 rije i, a u enice C 30 rije i snimanje: najdu~a re enica u enice A ima 18 rije i, a u enika B i u enice C 23 rije i.  Slika 1 - Broj rije i u najdu~oj re enici u enika nakon prvog i drugog snimanja Zapa~a se da re enice drugoga snimanja nisu, sukladno o ekivanjima, bremenitije rije ima, ali je kvaliteta govorenja mnogo bolja: struktura je re enice znatno vraa i razvidnija; puno je lakae razlu iti re enicu od re enice (kod prvog je snimanja to esto bilo nemogue odrediti) misao je izre ena re enicom zaokru~enija re eni na je intonacija raspoznatljivija red je rije i u re enici uobi ajeniji (manje je nepotrebnih digresija) gramati ke su veze meu rije ima vrae nema nepotrebnog gomilanja rije i znatno se smanjila uporaba poatapalica. Premda rezultati djelomi no nisu u skladu s o ekivanjima svjedo e o poboljaanju kvalitete govora u enika. BD 0 4 6   L  ^ ` N : < > B D h@ hv#6h@ h16h@ h+g6h@ h6h@ huR56h1^h@ 5 h@ 5hHyh@ 5CJaJh1^h@ 0Jjh1^h@ Uh*ph@ 0Jjh@ Uh9~h@ h1^h@ 5Bd  <  N > @ B D $da$gd@ $da$gd9~$ da$gd9~ $da$gd9~D .#%*&1D5^@$7d`7a$gdu$7dP`7a$gdugdAW$7dP^7a$gd@ $nd]na$gdu $da$gdudgd@ $da$gd@  BDX~ .PR4>bn.0vz.>Pdtvx ,F~  HJ^lnt縰ȰȰȰȸȸȸȨݛȨݨ h`06h@ ht76h@ hku6h@ hP##6h@ h~~6h@ hD&6h@ h`6h@ h0OV6 h~6 h]d6 ht6h@ h+g6h@ h16h@ hwa6= R&,Xlrį|iVi|i|CVC%huh fB*CJOJQJaJph%huhD&B*CJOJQJaJph%huh0OVB*CJOJQJaJph%huh B*CJOJQJaJphhAWhAWnHtH(huh5B*CJOJQJaJph(huh@ 5B*CJOJQJaJph huh h]d6h@ hku56h9~h9~6 h@ 6h@ h`6h@ ht76h@ hku6F\nBj*j,."$ƱtatN%huh0OVB*CJOJQJaJph%huh%cNB*CJOJQJaJph%huhlB*CJOJQJaJph(huh 6B*CJOJQJaJph(huhM]6B*CJOJQJaJph(huh f6B*CJOJQJaJph%huh fB*CJOJQJaJph%huh B*CJOJQJaJph%huhM]B*CJOJQJaJph$h !!l"n"""####$$@%B%x%z%|%~%%%N(f(t(((ıti^SESE^huh f6B*]phhuh fB*phhuh4B*phhuhlnHtHhuh4nHtH!jhuh0JUnHtHhuhD&nHtHhuhnHtHhuh%cNnHtH%huhlB*CJOJQJaJphhuhD&CJOJQJaJhuh%cNCJOJQJaJhuhCJOJQJaJhuhM]CJOJQJaJ(z******* +L+d+j+++&,,,,,,,, ----<-----.$.J.P.n.../ //2/D/F/`// 0<0V0Z0b001 1"1$1ӽӵӪӪhuh46B*phhuhq;B*phh@ B*phhuh YRB*phhE|B*phhuhlB*phhuht7B*phhuhjB*phhuhi%nHtHhuhjlB*phhuh fB*ph7$1&1(1@11112225>5B5D5F5Z5z555T6f6666677 8(9699999޼~sdUUhuh}5"B*nHphtHhuht7B*nHphtHhuh_B*ph huhn 6B*nHphtHhuhn B*nHphtHhuh_B*nHphtHhuh_B*nHphtHhuhjB*nHphtHh[B*phhuht7B*phhuhjB*phhuhn B*phhuhB*ph!99 :$:H:::";$;d;n; >&>>>>>>H??4@N@V@X@Z@\@^@@@@Ҳæ}jZjhwdB*CJOJQJaJph%huhjB*CJOJQJaJphhuhjB*phhuh_B*nHphtHhuhwSB*nHphtHh@ B*nHphtH huhj6B*nHphtHhuh}5"B*nHphtHhuhjB*nHphtHhuhn B*nHphtHhuhj<B*nHphtH@ABBVDlDhEEHHHHHHH ITIIIJXJٳziXGiGi huh/VCJOJQJ^JaJ huh!^CJOJQJ^JaJ huhB5CJOJQJ^JaJ%hdqeh B*CJOJQJaJph%huhFB*CJOJQJaJph%huhA7B*CJOJQJaJph%huh!^B*CJOJQJaJph%huh_B*CJOJQJaJph%huhjB*CJOJQJaJph%huhj<B*CJOJQJaJph^@H.[0[j[l[\ a aaaDaFatava$7d`7a$gdu$7d^7a$gddqe$7d^7a$gd@ $7^7a$gd A$7d`7a$gd* $7`7a$gdu $7^7a$gd@ $7`7a$gd*$7d`7a$gddqeXJJKKKKLXM^MtNNNN OO\OOOOhP޼rcQcrBr3huhy1CJOJQJaJhuh8/*CJOJQJaJ#jhl60JCJOJQJUaJhuh0OVCJOJQJaJhuhPxCJOJQJaJhcCJOJQJaJhuh,CJOJQJaJhuh5CJOJQJaJ huhj<CJOJQJ^JaJ huhk CJOJQJ^JaJ huh,CJOJQJ^JaJ huh/VCJOJQJ^JaJ huh$4CJOJQJ^JaJhPjPPPlQQQQRRRSTTY,[.[0[2[h[⑅ym^J6&huh56CJOJQJ^JaJ&huh$=56CJOJQJ^JaJh*h*CJOJQJaJh2;CJOJQJaJhwCJOJQJaJh@ CJOJQJaJhuhy1CJOJQJaJ)jhuh10JCJOJQJUaJhuhFCJOJQJaJhuh$4CJOJQJaJhuh,CJOJQJaJhuh%XfCJOJQJaJhuhPxCJOJQJaJh[j[l[~[H\\\`]n]]]]l^^ _4_6_<_r______@`Z`\`p```````aa a aaaDaFaͼpi h!W56#huh A5CJOJQJ^JaJ h*hhh:th A huhn' huh~3> huh:|uhn'h~CJOJQJ^JaJ huh:|uCJOJQJ^JaJ huhDCJOJQJ^JaJh@ CJOJQJ^JaJ&huh:|u56CJOJQJ^JaJ)FaHaratavaaaaaaaaabZbbbbbbbb cccd d dd$d&d4d8dNdPdRdTddddddd»´왏~w~wshL huh| huh1l)hdqeh@ 56huhy156huh|56 h@ 56huh@ 56 huh! huh huh!L huhD huh~3> huh:|uh:th Ah A56huh56huh$=56*va ddRdTd6e8eZe\e$hjpjslsnssss $7^7a$gdu $ & F a$gd@ $7`7a$gddqe$7d`7a$gdu$ & F da$gd@ $da$gddqe $da$gdu$7d`7a$gdudddddddd2e4e6e8e:eFeVeXeZe\ejepe&f(fff ggggghǵzk`kQhBhMCJaJmHsHhBhy1CJaJhBhy1CJaJmHsHhBhLCJaJhBhMCJaJhBh!LCJaJh:tCJaJmHsHhuh,W56CJaJ"huhM56CJaJmHsHhuh DD56CJaJ huh@ h!L huh1l)hL huh~3> huh| huhMhh h"h,h@hPhvhxh~hhiinjpjrjjjj8kNkpkk,lBlVlXljlll(m*mBmXmlmnmmmnnLnNnnnnoo$ppp̶̫̫̫̆̆̆̆{{{hBhUnCJaJhBhEJCJaJmHsHhBh4CJaJhBh4CJaJhBhBCJaJhBhMCJaJhBhFCJaJhBhLCJaJhBh~3>CJaJmHsHhBhMCJaJmHsHhBh RuCJaJ0ppppppppppppqqqqq rr6s8sdsfshs}f}UD huh_sCJOJQJ^JaJ huhHfCJOJQJ^JaJ-jhuh F0JCJOJQJU^JaJ huh.eCJOJQJ^JaJ huhNCJOJQJ^JaJ huhaYCJOJQJ^JaJ huh@CJOJQJ^JaJhBhaYCJaJhBhEJCJaJhBhEJCJaJmHsHhBhUnCJaJhBhMCJaJmHsHhsjslsnsssssssssssttwwwtcRcAcAcA0A huhaYCJOJQJ^JaJ huh_sCJOJQJ^JaJ huh}WCJOJQJ^JaJ huhyCJOJQJ^JaJ&huh56CJOJQJ^JaJ hEJ56CJOJQJ^JaJ&huh,W56CJOJQJ^JaJ&huhy56CJOJQJ^JaJ"huhM56CJOJQJaJ huhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh!WCJOJQJ^JaJsw{{|}f`̄ޅd`bd‹ċ$a$gd@ $a$gdu$7d`7a$gdu $^a$gd@ $ & Fa$gdu $7`7a$gduwwRwwDxpxy0z{{{{{6}8}R}|}}}޼ޫމxgxPx?x0hBhK CJOJQJaJ hBhb(CJOJQJ^JaJ-jhBhK 0JCJOJQJU^JaJ hBhX"CJOJQJ^JaJ hBhK CJOJQJ^JaJ hBhyCJOJQJ^JaJ huh'CJOJQJ^JaJ huhrCCJOJQJ^JaJ huhu&CJOJQJ^JaJ huhyCJOJQJ^JaJ huh_sCJOJQJ^JaJ huh>CJOJQJ^JaJ}}}}~J~L~\~~fpzRTԀ`fڅ܅ޅͶ͔ͥ̓r͔a hBh CJOJQJ^JaJ hBhNCJOJQJ^JaJ hBhgOCJOJQJ^JaJ hBh/CJOJQJ^JaJ huhX"CJOJQJ^JaJ-jhBho]W0JCJOJQJU^JaJ hBhX"CJOJQJ^JaJ hBhyCJOJQJ^JaJ hBhK CJOJQJ^JaJ%ޅDJƆȆԆ@tB\z‰(4bdտմմթմ՞n] huh.KCJOJQJ^JaJ huhb(CJOJQJ^JaJhQCJaJhuhb(6CJaJhuhb(CJaJhuh*CJaJhuh.KCJaJhuhK CJaJhuhNCJaJhuh-PCJaJhuh.sCJaJhuh-PCJaJmHsH hBh@ CJOJQJ^JaJ!\`bdz‹ċ@nƌ">H^tzп}n]L];L;L;];]; huh\CJOJQJ^JaJ huh|CJOJQJ^JaJ huh7dCJOJQJ^JaJh|5CJOJQJ^JaJ#huh,W5CJOJQJ^JaJ#huh@ 5CJOJQJ^JaJh~~5CJOJQJ^JaJh@ 5CJOJQJ^JaJ huh@ CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJ huh.KCJOJQJ^JaJ huhoCJOJQJ^JaJz  DZjln"8,.Ͷͥq`O>O> huh}WCJOJQJ^JaJ huh%CJOJQJ^JaJ huhn;CJOJQJ^JaJ hBhn;CJOJQJ^JaJ#huhK 6CJOJQJ^JaJ huhK CJOJQJ^JaJ huh/CJOJQJ^JaJ-jhBho"`0JCJOJQJU^JaJ hBh/CJOJQJ^JaJ huh7dCJOJQJ^JaJ huh|CJOJQJ^JaJn..026ؚ֚ښܚ`@Ԟ$ $ & Fa$gdu$a$gda@$a$gdu$a$gdu $ & Fa$gdu $7`7a$gdu.b@Bޕ6rv,.`bzwfUD huhNCJOJQJ^JaJ huhn;CJOJQJ^JaJ hBh8UqCJOJQJ^JaJ hBh/CJOJQJ^JaJ huhdiCJOJQJ^JaJ huh8UqCJOJQJ^JaJ huh!-CJOJQJ^JaJ#huh%>*CJOJQJ^JaJ huh-CJOJQJ^JaJ huh/CJOJQJ^JaJ huh%CJOJQJ^JaJzИҘ (h~,.246DJпЮпЮﮝyhVE huha@CJOJQJ^JaJ#huha@5CJOJQJ^JaJ huh*OCJOJQJ^JaJ)jhuh*OCJOJQJU^JaJha@5CJOJQJ^JaJ huh-CJOJQJ^JaJ huhnhCJOJQJ^JaJ huhC[CJOJQJ^JaJ huh8UqCJOJQJ^JaJha@CJOJQJ^JaJ huhVCJOJQJ^JaJJԚؚ֚ښܚ lF\|||kikWkWE#huhG46CJOJQJ^JaJ#huh6CJOJQJ^JaJU huhCJOJQJ^JaJ huho"`CJOJQJ^JaJ huhG4CJOJQJ^JaJ huhp>CJOJQJ^JaJ huhCJOJQJ^JaJh!WCJOJQJ^JaJh*OCJOJQJ^JaJ huha@CJOJQJ^JaJ#huha@6CJOJQJ^JaJU analizi govora odabranih u enika te zaklju cima do kojih se doalo pomogli su i osvrti suu enika na govor odabranih. Neki su u enici doali do istih zapa~anja kao i voditeljice istra~ivanja:  Zapazila sam da su re enice podosta gramati ki nepravilne, zapravo nepovezane. U prevelikoj se mjeri koriste poatapalice i esto se koriste iste rije i. Vokabular je podosta siromaaan. ,  (& ) re enice nisu baa bile cjelovite te redoslijed rije i u re enici nije bio pravilan (& ) & Istra~iva i su bili nezadovoljni injenicom da su zvu ni zapisi govora u enika tijekom rada u skupini prilikom drugoga snimanja zapravo neupotrebljivi, nije se razabiralo jasno ato se reklo pa su iskoristili zvu ne zapise izvjeaa odabranih u enika na kraju skupnoga rada. Takoer, uo eno je da u enici nisu u dostatnoj mjeri koristili metodu istra~iva koga razgovora pa se odlu ilo provesti joa jedno snimanje. Trei put se snimalo u lipnju, a kao i za prethodne susrete razmialjalo se i razgovaralo o lektirnim djelima koja bi doala u obzir za to snimanje. S obzirom na sadr~ajno i idejno bogatstvo koje nude odlu ilo se za Dunda Maroja Marina Dr~ia i }ivot je san Calderona de la Barce. Zadatci su se za grupni rad pokuaali formulirati na na in da budu ato poticajniji za voenje razgovora, pa onda i istra~iva koga razgovora. Ovog su puta zvu ni zapisi tijekom rada u grupi bili uporabljivi. Takoer se snimalo i izvjeaa na kraju grupnog rada. Pljesak u enika na kraju ovoga posljednjeg snimanja bio je potvrda da je ovo akcijsko istra~ivanje prihvaeno i uzdr~avano u dobroj vjeri. Transkribirali su se svi zvu ni zapisi treega snimanja  dva kruga tijekom voenja istra~iva koga razgovora u skupini te jedno snimanje izvjeaa glasnogovornika grupe, koji su zapravo odabrani u enici. Iznova se javila dvojba: Zavraava li re enica onda kada zavraava re eni na intonacija ili onda kada zavrai misao? No, kako su snimanja odmicala, sve je lakae, prilikom transkribiranja, bilo izdvojiti i zabilje~iti re enicu iz govora pojedinog u enika. Dakle, zapa~eno je poboljaanje i zapravo je, za ovu svrhu, to jedino i va~no. Najprije se usporeivala du~ina re enica zvu nih zapisa koji su snimljeni dok su u enici radili u grupnome radu sa zvu nim zapisima izvjeaivanja glasnogovornika grupa. Veina je u enika izgovarala du~e re enice u izvjeau nego u skupini. Potom se poduzela usporedna analiza zvu nih zapisa izvjeaa svih triju susreta s u enicima. Promatralo se deset najdu~ih re enica svakoga u enika u svakome od tri izvjeaa. Pokazalo se sljedee: kod troje u enika broj rije i je u najdu~oj re enici treega snimanja (Slika 2) bio manji od broja rije i u najdu~im re enicama prvoga i drugoga snimanja (1. snimanje: 30, 2. snimanje: 23 i 3. snimanje: 19; 1. snimanje: 45, 2. snimanje: 28 i 3. snimanje: 19; 1. snimanje: 123, 2. snimanje: 90 i 3. snimanje: 68);  Slika 2 - Broj rije i u najdu~oj re enici u enika nakon prvog, drugog i treeg snimanja kod dvoje u enika broj rije i je u najdu~oj re enici treega snimanja (Slika 3) bio manji od broja rije i u najdu~im re enicama prvoga snimanja te vei od broja rije i u najdu~im re enicama drugoga snimanja (1. snimanje: 58, 2. snimanje: 18 i 3. snimanje: 19; 1. snimanje: 35, 2. snimanje: 23 i 3. snimanje: 31);  Slika 3 - Broj rije i u najdu~oj re enici u enika nakon prvog, drugog i treeg snimanja kod jedne je u enice broj rije i u najdu~oj re enici treega snimanja (Slika 4) bio manji od broja rije i u najdu~im re enicama prvoga snimanja te identi an broju rije i u najdu~im re enicama drugoga snimanja (1. snimanje: 25, 2. snimanje: 21 i 3. snimanje: 21);  Slika 4 - Broj rije i u najdu~oj re enici u enice nakon prvog, drugog i treeg snimanja kod svih je aest u enika broj rije i u najdu~oj re enici treega snimanja bio manji od broja rije i u najdu~im re enicama prvoga snimanja, ato odgovara rezultatima usporedne analize prvih dvaju snimanja. Podudaranje na planu kvantitete pokuaalo se nai i na planu kvalitete o ekujui bolju kvalitetu usmenoga izra~avanja u enika sa zvu nih zapisa treega snimanja. Tree je snimanje u odnosu na drugo, a posebice u odnosu na prvo, bolje u sljedeem: dobar je red rije i u re enici, raspoznatljivija je re eni na intonacija, manje je ponavljanja rije i i skupina rije i, gramati ke su veze meu rije ima vrae, manje je nepotrebnih zastajkivanja, fraziranja, krnjih infinitiva i izgovornoga kraenja slogova. Rezultati ovog istra~ivanja potvruju glavnu hipotezu s kojom se ualo u istra~ivanje jer se kvaliteta usmenog izra~avanja u enika poveala nakon uporabe socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva kog razgovora. Odba ena je samo pretpostavka o du~ini izgovorene re enice koja nije vea, odnosno nakon provedenog istra~ivanja u enici su se usmeno izra~avali kraim re enicama. Ostale pretpostavke su prihvaene: 1) struktura re enica je vraa i razvidnija; 2) izre ena misao je cjelovitija bez nepotrebnog gomilanja rije i; 3) re eni na intonacija je raspoznatljivija (u enici osvjeatavaju da se re enicom prenosi potpuna obavijest); 4) gramati ke veze meu rije ima su vrae. Stefanovi (2009) navodi da se veom motivacijom i individualizacijom (npr. u enicima se daju govorne vje~be na teme koje oni sami biraju, a ne one koje im nastavnik namee, u enik bira sugovornika u razredu) mogu postii bolji rezultati kada su u pitanju govorne vjeatine. Bajget (1987) govori o tranziciji vjeatina koja ozna ava pedagoaki problem u nastavi jezika, a odnosi se na to kako kontrolirano podu avanje jezika u u ionici transformirati u ~ivotnu uporabu vjeatine jezika. Drugim rije ima, u enicima je teako da se iz situacije u enja jezika prebace u situaciju koriatenja jezika. Rjeaenje ovog problema nalazi se u vjeatini interakcije koja podrazumijeva vjeatinu koriatenja znanja i osnovnog motorno-perceptivnog djelovanja da bi se ostvarila komunikacija. Ona se odnosi na donoaenje odluka u vezi s komunikacijom: ato rei, kako, kakve odnose razviti sa sugovornikom. Ova se vjeatina o ituje u socijalnom obliku rada u skupini kojim se u ovom istra~ivanju postigao bolji rezultat u kvaliteti usmenog izra~avanja u enika. Braun (2001, prema Stefanovi, 2009) navodi aest tipova, odnosno kategorija govornih aktivnosti koje se primjenjuju u u ionici, a pokazuju razvidne rezultate u kvaliteti govora: imitacija (u kojoj u enik ponavlja ono ato uje bilo od nastavnika ili snimljeni materijal), intenzivan govor (kojim se naj eae uvje~bavaju pojedini fonoloaki ili gramati ki aspekti jezika), pitanja-odgovori (kod kojih se daju krai odgovori na postavljeno pitanje), dijalog tipa transakcija (kojim se prenose ili razmjenjuju posebne informacije), interpersonalni dijalog (kojim se odr~avaju druatveni odnosi) i ekstenzivni monolog (kod kojeg u enici samostalno izla~u svoje prezentacije, izveataje ili krae govore). Braun (2001: 275) nudi principe kojima se treba rukovoditi pri odabiru tehnika kojima se mo~e unaprijediti kvaliteta nastave govornih vjeatina i aktivnosti: koristiti tehnike koje pokrivaju airok spektar u enikovih interesa, poticati motivaciju, koristiti autenti an jezik u smislenom kontekstu, omoguiti odgovarajuu povratnu informaciju i ispraviti pogreake, naglaaavati prirodnu vezu izmeu sluaanja i govora, oblikovati situacije u kojima e u enici poduzimati inicijative te sustavno ohrabrivati u enike. Prema principima ovog autora raeni su koraci ovog istra~ivanja koje pokazuje bolje rezultate kvalitete govora u enika nakon socijalnog oblika rada u skupini i metode istra~iva kog razgovora. Takoer, ovo je istra~ivanje pokazalo bolje rezultate kada se u enicima dala vea komunikacijska sloboda. Istra~ivanja pokazuju da u itelji koji poma~u u enicima u osamostaljivanju njihova u enja podi~u razinu njihovih kompetencija (Deci i Ryan, 1985). Va~no je u enje i pou avanje organizirati u pozitivnom razrednom okru~enju u kojem nema represivnih reakcija i komunikacijske ugro~enosti u enika. Podraka nastavnika mora biti usmjerena na razvoj motivacije u enika i pozitivne afektivne vezanosti za procese koji se ostvaruju nastavom. Nik evi-Milkovi (2008) preporu uje interakcijski pristup u pou avanju govora i pisanja. On podrazumijeva davanje puno poticaja u enicima te davanje povratnih informacija. Suradni ki oblikovana nastava koja poti e inovativnost i kreativnost daje najbolje rezultate. Nastavnik je pri tome samo medijator koji se uplie tek kad su u enici iscrpili sve svoje ideje. Corden (2001) isti e spoznajni potencijal interakcije izmeu u enika jer se u razmjeni s vranjacima stvaraju nove mogunosti za u enike i bolje razumijevanje gradiva. Istra~iva ki se razgovor, prema Milin (2012), isti e kao oblik aktivnog u enja u nastavi. Istra~iva ki razgovor karakterizira kriti ki, ali konstruktivni odnos prema idejama i iskazima sugovornika. U ovoj partnerskoj razmjeni svi su pozvani da sudjeluju, te~i se dogovoru i nala~enju prihvatljivih rjeaenja. Istra~iva ki razgovor podrazumijeva inicijativu u enika da iska~u svoje mialjenje koje se ne mora podudarati s mialjenjem sugovornika. U enici se osposobljavaju da razjaanjavaju nedoumice postavljanjem jasnih pitanja, ime interakcija meu njima postaje usmjerenija i sadr~ajnija. Va~an aspekt ove interakcije predstavlja ravnopravnost svih sugovornika, koja se poti e eksplicitnim pozivanjem svakog aktera da iska~e svoje mialjenje. Glavna karakteristika ovog oblika razgovora je argumentiranje vlastitih stavova, njihovo promialjanje i pregovaranje. Pri tom su u enici koji sudjeluju u istra~iva kom razgovoru uklju eni u interakciju u kojoj zajedni ki razmialjaju; znanje se stvara u javnoj razmjeni, a razmialjanje je vidljivije u samom govoru. ZAKLJU AK Provoenje akcijskog istra~ivanja od refleksivnog prakti ara (Bognar, 2006: 49) zahtijeva stalnu refleksiju i u skladu s njom prakti ni anga~man. Akcijska istra~ivanja podrazumijevaju stalnu reviziju mialjenja i djelovanja. U zavranoj fazi akcijski istra~iva  treba ponuditi neka nova znanja u vezi s problemom koji je istra~ivao. Ovo istra~ivanje zna ilo je prikupljanje mnoatva razli itih podataka: a) intervjui s u enicima, b) anketni upitnici za u enike, c) evaluacije u enika od strane u enika, d) dnevnici istra~ivanja, e) videozapisi, f) audiozapisi, g) fotografije i dr. Neki se od njih uope nisu uzimali u obzir prilikom analize za ovo istra~ivanje, ali su ipak poslu~ili u pribli~avanju slike konteksta istra~ivanja (kako se sudionici osjeaju, ato od istra~ivanja o ekuju, kakvo je ozra je tijekom istra~ivanja i dr.). Dakle, ovi podatci nisu koristili pokazivanju promjene, ali su stvorili bolji pregled onoga ato se dogaalo tijekom istra~ivanja. Budui da je kvaliteta usmenoga izra~avanja u enika rasla iz snimanja u snimanje, a ono ato se je mijenjalo bio je oblik rada (socijalni oblik rada u skupini) i metoda rada (istra~iva ki razgovor), refleksivnim prakti arima ovoga istra~ivanja nije na kraju bilo teako novo znanje preto iti u re enicu:  Rad u skupini i uporaba metode istra~iva koga razgovora ine govor u enika kvalitetnijim i bogatijim . Faza refleksije svakako bi trebala obuhvatiti i planiranje daljnjih aktivnosti, tj. ato s tim novim znanjem u budunosti. Primjerice, u srednjoakolskoj bi nastavi svih druatvenih i humanisti kih predmeta trebalo o~ivjeti skupni rad te osvijestiti uporabu metode istra~iva koga razgovora koja je viaestruko korisna: u enici viae govore, jedni druge ispravljaju, meusobno si poma~u, uo avaju razli itost mialjenja i potrebu argumentacije zbog ega tragaju za najboljim izborom rije i, bogate rje nik& Razvidno je da akcijsko istra~ivanje zapravo nikada nije dovraeno. Svaki je zavraetak novi po etak. LITERATURA Babi, Z. (1995). Fonetika i fonologija hrvatskog jezika. Zagreb: `kolska knjiga. Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istra~ivanja, Metodi ki ogledi, 13(1): 49-68. Bognar, B. (2007). Akcijska istra~ivanja u akoli, Odgojne znanosti, 8(1): 177-190. Bognar, B. (2008). Ostvarivanje suatinskih promjena u odgojnoj praksi posredstvom akcijskih istra~ivanja. Posjeeno 15. svibnja 2013. na http:/www.skole.hr/nastavnici/strucni-suradnici?news_id=1641. Brown, D. H. (2001). Teaching by Principles: An Interactive Approach to Language Pedagogy. New York: Pearson Education Company. Bygate, M. (1987). Speaking. Oxford: OxfordUniversity Press. Cain, T. (2011). Pregled ciklusa akcijskog istra~ivanja. U: M. Mianovi (ur.). Akcijsko istra~ivanje i profesionalni razvoj u itelja i nastavnika / Action Research for the Professional Development of Teachers (str. 27-35). Zagreb: AZOO. Deci, E. L., Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and self-determination in human behavior. New York: Plenum. Guberina, P. (1952). Zvuk i pokret u jeziku: problemi ljudskog izraza. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta. Markowitz, A. (2011). Akcijska istra~ivanja u itelja u nastavi: druga iji pogled. U: M. Mianovi (ur.), Akcijsko istra~ivanje i profesionalni razvoj u itelja i nastavnika / Action Research for the Professional Development of Teachers (str. 11-26). Zagreb: AZOO. Rosandi, D. (2005). Metodika knji~evnoga odgoja. Zagreb: `kolska knjiga. Stru no usavraavanje i profesionalni razvoj (2010). Zbornik: S. Milovi (ur.). Zagreb: AZOO. Tripp, D. (2003). Action inquiry. Posjeeno 24. lipnja 2013. na www2.fhs.usyd.edu.au/arow/arer/017. htm. 14. Stefanovi, S. (2009). Unapreenje kvalitete nastave govornih vjeatina. Posjeeno 28. rujna 2015. na  HYPERLINK "http://www.cqm.rs/2009/pdf/36/35.pdf" http://www.cqm.rs/2009/pdf/36/35.pdf. 15. `kari, I. (2000). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: `kolska knjiga. 16. `kari, I. (2003). Temeljci suvremenoga govorniatva. Zagreb: `kolska knjiga. 17. Whitehead, J. (1998). Creating a Living Educational Theory from Questions oft he Kind, How Do I Improve My Practice?. Cambridge Journal of Education, 19(1): 41-52. Posjeeno 8. listopada 2010. na http:/www.bath.ac.uk/%7Eedsajw/writings/livtheory.html. The study voice quality of high school students Summary: The aim of this study was in the natural environment to examine the situation class voice quality of high school students after the application of social forms of group work and methods of the research interview. The voice quality or oral expression of students recorded the audio recording after the application of the two forms of work. Audio recordings are then transcribed to measure the following variables: 1) the length of the spoken sentences (long - short); 2) sentence structure (firmer and more transparent - poorly organized); 3) received an oral expression of thought (complete - incomplete with unnecessary accumulation of words); 4) the sentence intonation (recognizable - inadequate); 5) grammatical links between words (accurate and solid - inaccurate and loose). The research results show that: 1) the length of the spoken sentences not exceed or after research students to verbally express short sentences; 2) the sentence structure is stronger and more transparent; 3) imposed a more complete thought without unnecessary accumulations of words; 4) the sentence intonation is more recognizable (students raise awareness that the sentence conveys complete information); 5) grammatical links between words are stronger. The conclusion is that the quality of speech students improved after the application of social forms of group work and research methods in conversation classes. Keywords: research in natural conditions, the quality of speech of students, social form of group work, discussion and research.  Viae o projektu mo~e se nai u dva zbornika tiskana od strane Agencije za odgoj i obrazovanje: Istra~ivanje i profesionalni razvoj u itelja i nastavnika/Action Research for the Professional Development of Teachers i Stru no usavraavanje i profesionalni razvoj. U projektu je sudjelovalo 18 viaih savjetnika Agencije i njihovih suradnika s raznim istra~ivanjima:  Razvoj kompetencija i samo-refleksije odgajatelja pripravnika ,  Primjena nove paradigme u prou avanju prirodoslovlja,  itati ili ne itati  promjena u obaveznom popisu lektirnih naslova srednjoakolaca ,  Unapreenje nastave biologije i nastave ostalih predmeta suradnjom u itelja razli itih struka ,  Kako podu avati i u iti bolje &  Govorenje je uz pisanje jedan od oblika ovjekove potrebe za komunikacijom.   Ljudi koji ne umiju itati i pisati neuki su, a ljudi koji ne mogu govoriti defektni (`kari, 2003.: 26).   U hrvatskim akolama nastavu u itelja posjeuju naj eae ljudi koji sami ne rade kao u itelji. To su obi no ravnatelji, pedagozi ili savjetnici Zavoda za akolstvo. Svrha tih posjeta jest provjera kvalitete nastavnog rada, ato je zapravo oblik vanjske kontrole. U iteljima su takvi posjeti esto nelagodni, kolikogod se posjetitelji trudili biti afirmativni u svom nastupu. Za razliku od njih kriti ki prijatelj, pokuaava objasniti razliku izmeu ta dva oblika uvida u ne iji rad Branko Bognar,  je osoba od povjerenja za kojeg se pretpostavlja da dobro poznaje istra~iva ki kontekst i redovoto razgovara s akcijskim istra~iva em o tijeku ostvarivanja njegova istra~ivanja. Osim redovitih razgovora, kriti ki prijatelji posjeuju nastavu kako bi dobili neposredan uvid u rezultate akcijskog istra~ivanja. Meutim ti posjeti viae nisu oblik vanjske kontrole, ve dio procesa u kojemu se ostvaruju sljedei oblici suradnje: pomo akcijskim istra~iva ima u prikupljanju podataka (npr. voenju biljeaki o nastavnoj interakciji, fotografiranje, snimanje videozapisa, popunjavanje protokola promatranja nastave); davanje povratnih informacija o nastavnoj praksi: savjetovanje o moguim rjeaenjima za uo ene probleme; psiholoaka potpora akcijskim istra~iva ima, osobito za vrijeme kriznih razdoblja u ostvarivanju planiranih promjena. Uloga kriti kog prijatelja profesionalno je vrlo zahtjevna, ato zna i da je u itelji teako mogu ostvariti bez sustavne stru ne potpore iskusnih osoba. U naaim uvjetima idealne osobe za afirmiranje uloge kriti kog prijatelja su pedagozi. Da bi to mogli postii, oni prvo samo mogu postati kriti ki prijatelji, ime prestaju biti kontrolori nastavnog procesa, ato je do sada esto bio slu aj. (Bognar, 2006: 55-56)  Zna ajke metode istra~iva koga razgovora koja se naj eae rabi u skupnom radu s 4 do 6 u enika: svatko treba biti u prilici govoriti, svakoga se lana grupe treba pitati ato misli o ne emu i zaato tako misli, osobu koja govori valja gledati i sluaati, treba uva~avati sugestije drugih.  Lektira je podij za govorniatvo! (Rosandi, 2005: 50-53)  S ciljem ukazivanja potrebe pravilnog govorenja tijekom istra~ivanja tra~ilo se od svih u enika da daju pismeno svoja zapa~anja o moguoj promjeni kvalitete govorenja odabranih u enika, tako da su svi u enici dali 4 osvrta (prije po etka snimanja, nakon prvog, drugog i treeg snimanja) i time se postigao obrazovni cilj, a ujedno podigla u eni ka svijest o potrebi lijepog i pravilnog izra~avanja.      PAGE \* MERGEFORMAT 15 "8B<>@BDHjlnpt$ $^a$gd.+v $ & Fa$gdu $^a$gd᝙}}}}}}}}}}l huh'CJOJQJ^JaJ huhC[ huh-P huhV% huhhDFHZ\4:(<L`fj;q`OOOOOOO huhC[CJOJQJ^JaJ huh[CJOJQJ^JaJ huhCJOJQJ^JaJ huhV%CJOJQJ^JaJh.+vCJOJQJ^JaJh@BF) $7`7a$gddqe $7`7a$gdu $^a$gd.+v $^a$gdu $^a$gd.+v $ & Fa$gdu $h^ha$gdu068:<>@BDFTZп}kYK9#huhu6CJOJQJ^JaJhACJOJQJ^JaJ#huh.+v6CJOJQJ^JaJ#huh.+v5CJOJQJ^JaJ)jhuh[CJOJQJU^JaJ huh.+vCJOJQJ^JaJh!WCJOJQJ^JaJh[CJOJQJ^JaJ huh[CJOJQJ^JaJ huhuCJOJQJ^JaJh.+vCJOJQJ^JaJ huhV%CJOJQJ^JaJnpB82xTп~m^O^O^O^O^O^O^OhjrhI CJOJQJaJhjrh CJOJQJaJ h h CJOJQJ^JaJhV%CJOJQJ^JaJ h h kCJOJQJ^JaJ h hCJOJQJ^JaJ h h[CJOJQJ^JaJ h hz]DCJOJQJ^JaJ h hd[CJOJQJ^JaJ huh.+vCJOJQJ^JaJh-PCJOJQJ^JaJ"(<d    V:<bt>@hjzǷǷǨss]]Is]]'hfhZuCJOJPJQJ]^JaJ*hfhZu6CJOJPJQJ]^JaJ$hfhB$NCJOJPJQJ^JaJ$hfhZuCJOJPJQJ^JaJhfhZuCJOJQJaJhfh OCJOJQJaJhfhY 6CJOJQJaJhfhY CJOJQJaJhfhACJOJQJaJhdqeCJOJQJaJhjrh CJOJQJaJLNpnZxııĝĊwgwTEwhfh)1CJOJQJaJ$hfh)1CJOJPJQJ^JaJh.[CJOJPJQJ^JaJ$hfhCJOJPJQJ^JaJ$hfh"CJOJPJQJ^JaJ'hfhB$NCJOJPJQJ\^JaJ$hfhdqeCJOJPJQJ^JaJ$hfhB$NCJOJPJQJ^JaJ$hfhZuCJOJPJQJ^JaJ*hfhZu6CJOJPJQJ]^JaJ"&p Bdz|f!l!!!""#F#####$$ʶʣʐn]nL]>L]h.[CJOJPJQJaJ hfh= CJOJPJQJaJ hfhNCJOJPJQJaJ hfhL$CJOJPJQJaJ hfhOrCJOJPJQJaJ$hfhNCJOJPJQJ^JaJ$hfhL$CJOJPJQJ^JaJ'hfhOr6CJOJPJQJ^JaJ$hfhOrCJOJPJQJ^JaJ$hfhCJOJPJQJ^JaJh.[CJOJPJQJ^JaJ$%%B&&((|(((*)R)))))))))))**ﾯ|n]RG;huh'@6CJaJhuh'@CJaJhuh CJaJ huh.+vCJOJQJ^JaJhLlCJOJQJ^JaJ#huh 5CJOJQJ^JaJ#huh.+v5CJOJQJ^JaJhi-5CJOJQJ^JaJh`5CJOJQJ^JaJhfh= CJOJQJaJ hfh:tCJOJPJQJaJ hfhNCJOJPJQJaJ hfh= CJOJPJQJaJ))))))H,41d499909299:H;<=T> & Fdgd"$ & Fda$gd" $da$gdu $7`7a$gdu$7d`7a$gdI $7d`7a$gdu $7^7a$gdu**D*F*N*l+r+++++D,F,H,P,f,h,j,,,,,,--H-N-------....^/b/*0.0@0B0F0V0.14161ϹϹxhI hq6CJaJhI CJaJmHsHhuh-PCJaJhuhqCJaJmHsHhuh-PCJaJmHsHhuh"CJaJhuh'CJaJhuhC$CJaJhuh'@CJaJh0DCJaJhuh~CJaJh.+vCJaJ.61242p233N33`4b4d444558<8J8L88999|kZI;hqCJOJQJ^JaJ huhC$CJOJQJ^JaJ huho@CJOJQJ^JaJ huhb|CJOJQJ^JaJ huh2CJOJQJ^JaJ huh#CJOJQJ^JaJ huh_7CJOJQJ^JaJhI hCJaJmHsHhI hCJaJhI hP@CJaJhI h kCJaJhI hQCJaJhI h'CJaJhI h_7CJaJ99.90929V9999`:::::::;&;F;H;l;<X<Z<<<<=========ƾƾͺƦ͓}mmm`hyhSPJnHtHh"OJPJQJ^JnHtH*h"h"6OJPJQJ]^JnHtH$h"h"OJPJQJ^JnHtHhU"h.+v>* h1^h h6hh1^h.+v6 h1^h.+vh.+vh2;h2;6h2;huh:t5 h.+v5huh.+v5h!WCJOJQJ^JaJ#=> >">.>D>N>T>t>>>>|?~????@@,@.@0@2@n@t@˼~occTPI h)1h)1h)1hh.+vB*nHphtHh.+vB*nHphtHh4wh.+vB*nHphtHh.+v6B*nHphtHh1^h.+v6 h1^h.+v6B*nHphtH h1^h.+vh.+vh:tPJ^JnHtHhyhSPJ^JnHtHhyhSPJnHtHhyhS6PJ]nHtHh:tPJ]nHtHh:t6PJ]nHtHT>2@ABDDjEA@AbAAAAA BB8BpBBBhCjCCCCCCDDD2DDDFD|D~DDDEEEEELEjEEEEEEĶ⧛ě␈zph.+vB*]phh1^h.+v6B*]phh.+vB*phh1^h.+vB*phh.+vB*nHphtHh1^h.+vB*nHphtHh.+v6B*nHphtH h1^h.+v6B*nHphtH h.+v6h1^h.+v6 h1^h.+vh.+v h)1h)1h)1h)16\],E8F:FF@FDFF"G(G*GGGGGGGGGGG HHNHPHHHHHHHHH$I&I(I*I0IXIII(JdJhJlJnJpJ»›{““ˆwwh:t h.+v6h1^h.+v6 h1^h.+vh.+vh)1hS hi-hi-hi-hU"hA>*jhU"hA>*U hi-hAhAhAhAB*phh)1B*phhAB*ph hAh.+vh1^h.+vB*phh:th.+v>*B*ph.pJrJJJJJJJJdKfKhKjKlKnKpKKKK(S*StTTTVVüv`NAh&26CJaJmH sH #hsh&26PJmH nHsH tH+h&2h&26CJPJaJmH nHsH tHhM6CJaJmH sH hMhM6CJaJmH sH "h9ShM56CJaJmH sH hMmH sH hMhMCJaJmH sH h:t0J%5 h!W0J%5huh;>5 h1^h.+vh1^h.+vB*phhh.+v>*hhA>*hAh.+vh:tlKnKpKKKVWWWV]]^pln(oJrLr $da$gd4 $da$gd dgd$a$gd4 $da$gdu $da$gdM $da$gdM $da$gdM $da$gdMdgd:tVWWWWWW\X`XlXXXYYYYjZlZpZZ:]<]V]X]Z]ԽxffUHA hfhl6jhfhl60JU hfhFCJOJQJ^JaJ#hfh>6CJOJQJ^JaJ#hfhD&6CJOJQJ^JaJ hfh>CJOJQJ^JaJ hfh CJOJQJ^JaJ hfhJ=CJOJQJ^JaJ-jhfh>0JCJOJQJU^JaJ huhjhMh56hMh$6CJaJhMhM6CJaJmH sH Z]]]^^^^c&dBfFf^k`kkkl\lplrllllmnnnno&o(o*o»°°°©œyrjcrVjhfho"`0JU hfh!M)hfho]W6 hfho]Wjhfho]W0JU hfhb(hfhK 6 hfhK jhfhK 0JU hfh@ hfhEJmHsH hfhdqe hfh Fjhfh F0JUhfh )mHsH hfh1jhfh10JUhfhl6mHsH*oJrLrNrRrTrXrZr^r`rdrfrrrrrrrr huhjhmHnHuh>jh>Ujh{Uh{ hfho"`LrPrRrVrXr\r^rbrdrrrrrr $da$gdu""$a$ dgd 21h:pu. A!"#$% Z,Dd-B  C Ag1b+Vź֘hr+D0n+Vź֘hrPNG  IHDR h sRGBgAMA a pHYsod+IDATx^_o\gEӦ/᷵) t˔vqdrPPVGV $ &sJ};[YϚ?w;u`Zl^v:2x?ERlI-$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z>&YtG+񸼍]i>V`Z EkG%&I,7暩I@*덤ŇK8);ضFRd/I?SXvz#i4ƹ%4we|x`1NNN{^txxۏIZ[c$F(=w5vx`ǭ+KvO}ٿw+꿀;;;&+`]t쪗%핐*qW8<Z">}{JFrL5jUk&JK |koیLd#z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" H!z$" HHN-c#{c0q늤[n]d=|X(FSi%j!Çwލ[{KeDRhӥjxbTZ4al/(wITX:99&+Z}$R<'{b\GRiRJF>E1{*^4L=26dxjTs$Qy[n5`U WK*yT)D[DRUh3h>ֵHڰ@6" HK,FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&"i葔bDH$z$h"I)FAGR&k4{9==mfU_JHJ1"dTʂCqFqǹh48Ie 6Εw^ 葔bDZ"FOɣr{.&I<>>3"ibDZ"^=IƬ"6jKI)F>޽[rgVE͋I)F`v#ioo#iS Y#)ň@GIɝAU ٞr@&?Sv&ibDZ"h4ǔv/e GR&kpkuJÇ%i(z$hH%흞ϵGR&FEɣhTWh1E#MIKr[׆GR&ی#)ň@4HHJ1"D$ =R4ID#MD #)ň@4HHJ1"D$ =R4ID#MD #)ň@4HHJ1"D$ =R4ID#MD #)ň솏?x2:O{퍛New<]!I)FK/tK_W]7|󩧞Fy駟~WŊAGRXO>C;~k׮_">BJ'IďmJ1" ߸q>(Oo&vH$~lS٪G>@`Q#I3 {}_z/eΝ;J8{oORf{f{|c^彮]vʕW_}lQ*͛~9`6po,_;ＳXIďmJ1"[%p$xꩧz_W?կ֏_ʦ/Y?8>>.ׯ_?Y߱.#s߮O=倲g67nn*F{ײd?h~k_{g7x}ox'A6Im8{o|yw?V\$g}߬~ݜNFuΝ2O~k$wV{~"_zKgH$~lS*\܆#^xg?#5z>*Qdz#{1w3Y`VEs_W'/|aUD cRV$6I+rʕ^{Cs T\$/Ytz7xW^)sڵHZqTz/#h&۔bDJ$ K>l DR}~}zѐH;?mkA6Im>f\vCHz/]=$?H$~lS*\ܚ"$܅ҋݻ7 DRɚ2˩9~vA6IŵER)R >4jo.i2 ~ٹ^zڵk_]^GO}zzzƍIe>/ǖD cRV$`J\?ioΝ;NfuFRW/l ߿_;|ׯ-g_NGGG_eAMJ1"[%J^Ҋ*T>uZIt:=;;{s'6)ňlHXㆿ AMJ1"[%V޽{7oެdG$ mR*B5v}D &I]"imRV$ϮuEY}نr#v}t:===-kq&I]dW_ߏ)aFSi%_VI)FdDg#i<]N%zoqvvVrdP6K$_`%_VI)FdDgگIITR)>, Ut>trrM1obDJ$|vm(JÇsT`ZyYMJ1"[%>I%fM&Yvr1"[%>Igih4Z *;h/%~ۤ#U" k-trrR(}hy&oFJ1"pGGGbm٫,h(~ۤ#UIb?!s_v#(TQ]I^]IZI,' MDҭ[fTs///eM/kIJ1"[%XN$Af2]g$uO*JXKR*r" 2[}$9888==-sr>V/K*T]V+b-I)FdDˉ$lT¨^*yThV2eZRV$II:;;[|꭫;)A#U"Dd 7c+ZRV$IH$֒bDJ$HD #U"D+{wӮslot:-lIZRV$I 4L^xᅫWƿr^_7|ꩧ~oky~W_}u_H$֒bDJ$Hb{W^/Y.K/`z뭷lw )#6F$ kIJ1"[%XN$oplKĭs{ꩧ6`ҎIZRV$It5DҢ~{}_z/֏ΝW^y|ٽַ?w)=uO>_yF}vyk׮]rW_o;yf~}r@t߿_ \W.|-J~E #U"D]#>4kʧ+[կWZ/eSygׯXo~S;v)lO9(sƍw}֭[h׿uvoI%|G/k_3<<}{E #U"D]#;N 7/}H*f}Dgnܳw)~IꞟgH׿}٧k&$I,'I%J޽ <~FG}4t5Jf7/)}9ߍfU4|edE9 _,Ab-I)FdDˉ$Dt:qh4=D+Wkk"=~qb$o߾o+%q]6I<.J]~_>x~D #U"D]C"^rT|g}{m">ϿnhH$}_|wƟ65D #U"D]͑VH]b?"җ4w!H^B"iXKR*r"H*t}%).^t޽Yl J֔eM͑~|WE$ kIJ1"[%XN$I|wIs?v7=?K/T>_r")>|7nH*>~9E?$$I,'j7o9mӟ|ΝR'}mtٟ~/~")p唏ytt4gX$ kIJ1"[%XN$u%/&IllVI֢H[84H%)ňlHb9 ?2HO$$I,'RݻwgLf8n}D #U"D\J߻]4H%)ňlHb9Ab-I)FdDˉ$L$ kIJ1"[%XN$Af"iXKR*r" 2IZRV$IH$֒bDJ$HD #UƟ9Hiw.Oȭ[gcD #U"H@$H$֒bDJ$I$IZRV6")"iXKR*F$e @$ kIJ1"[%ڈ DAb-I)FdDRHuE\>m:5 XKR*F$e `4Lt}0΍Fᩴ/+֒bDJ$I$X}$REw-K0 *{NuDRQ7dˊ$ImDR" VIsSj$Qò{X}`$dˊ$ImDR" 6q\$m%w^֚_.֒bDJ$I$X{$Gd2)usF$\V6")kzAx<3egM1ZRV6")덤D݇IkIJ1"[ߌNJqv@|3RJI_mё8Akt֖D^l4YkIJ1"[呤6I#IH/4Lb\&ivL隤Պ*F$e `][HUrol{ܗ/.֒bDJ$I$XK$'^GecjK$ImDR" VIJ'?mVErU6>Vdˊ$ImDR" VI%wJ,꾠vɣhw ~ZkIJ1"[%ڈ D'L&bU%)ňlHj#2IHZ kIJ1"[%ڈ DAb-I)FdDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" Iggg$6>m:6v /"֒b9I)NImDR" I\rpp:JfFTZkIJo6")kVIGm}/ 5Nfn6[kIJo6")=H:<<,ITX:99&+b-I)F$e `$FLG^ʇXKR$8};@$I$t$M&8I+IJqvHj#2IH$~,bʇXKR$8};@$I$\EZR,')H))H)m$}_ӷAGGGl%h/"֒b9I)NHR$e$5I⑗/"֒b9I)NImDR" 6IEٹw5|$XNRӷDRH-DR}+)yTvIJqvHj#2IH?RgooޞUQ,?==-ak+V5ZR,')"H@$#>w%FQ1j%_V%)rR ڈ DJN |kWIJqvHj#2IHZ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")"iXKR$8};@$I$IZR,')"H@$H$֒b9I)NImDR" D IJqvHj#2I $XNRӷDRH4H%)rR ڈ DAb-I)F$e @$ kIJo6")[tzzz:5&$XNRӷDRHDR +hx*mlXKR$8};@$I$B$0ߟNuDRQ7mf9IJqvHj#2IH:<<,MIl7sb-I)F$e ` Tz 6Ε`ZyY~N%)rR ڈ Dl:&I~D$\,')"H@$#^4c&~Q%)rR ڈ D|~"__ё8A"ioo/6m;$#ekVhӑTߏs`[IuJÇ%ʞض-DR,iooesm@*[h4*mTy f;TM&O9m3I=D@Uo6v#W^׿uڵO>$v$ n^wUܥ>2Rc(6>Yn_cd|Έr3{ˎkˆѢ%O,覕I[6AҐRc=]ʍ+fm=F#޷XINr~3,f{z>DҖE'n܌I򩹈v{t@BY;[3\zۄeP:7< f =U,bܽl\\0qW=r݋&9=1R3Mۺ{{ eeʼn[fwe\9Jo,=꾭Vs{ G\tݷuxd], '"iqRt=윉]t,Ky=Vs{ 'Fb,߳r{mI[6%us1VE*{b/ɔ^PiVN};w@Q6WݻȬ$Q|Ϯ\lg`{fgٞ1]Hڲĭsu{YnnWsM"i%Į^3QݻY6;bq&C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@C$I=D@c>_$BIENDB`8Ddc%l@H  C $A graf1b78Y֧#ŏa^ɍ8,0n 8Y֧#ŏa^ɍPNG  IHDR~nssRGBgAMA a pHYsod7IDATx^iTg3/̜3'}$3gӝN]&qG㖸#=]eVTnDqChh #*=Ƚԥ(yauUַ{乂+WΘ1c&5kVTTԷ~[h,,,LA]b{7n7n\NsZhfMc;v۷o?ԑ{j Q$Az}S5ѣwUVVuIʰFڵ{Y-99뿮_nf-!!!%%E:ѣo:1HozrJ3+]vUw_7͉'\ꫯ[ngʶ !"yͨWLk׮i={ɓo~GٳMTr+|* v?~b{:t8|>rH@@a[j^hHW_}LvEGG S3l믿ZwCz}_V5``Mhțo=zgٔlk@dddFz;!իO͛M65o8'&&vQc_gmRR}6_`Ñ#GnٲEg>W䔖Z'&O|ܸqG61!!! ̙3}Ǐo޼K5uᨨ ~a+qn4u+((NL7뛟Lott#<ȵyw>W_}Mk@dee g;!۷oXX5Si˖-Æ Z7nN2۶mԩӓ'O5+>f#޺xbjjj-ƎfZV:ӧϝ;g>0aBϞ=/\WnzHWT.](o&/ؼysӦM{%z$k*~T^)Rj~dX*. #BzH/\ #p9.H^> #BzH/\ #p9.H^> #BzH/\ #p9.H^> #BzH/\ #p9.H^> #BzH/\57nZ曬 v.#p9Ǐܹ}۶mUT<}t޼ym۶رc^N8auԩCƍuY^- Gzr+ .Ԟjٲ+{׳5ѣǣG\+Ç#GΘ1ì_- Gzr+ݦk"00pfh)B۬YsݹsyڳfyLL[oUTTdf^Zj5mݺѣGlYY/k׮ϫf+/իW)W\fHVVӫ~||u=7UӫanvN۷֭[qn7nf#^Zlɓyuʔ) Ϻn۶IӀ͛7noϝ;788K.iiifyH/`ˑ^hEEE-^xժU|v`3g&$$%Ɖ'ٳge Gzr]H/`ˑ^w!}.Gz݅^u Gzr]H/`ˑ^w!}.Gz݅^u Gzr]H/`_-766ֺ.S^ Ƅ 쫍oʕǎ;?_~[34$]H/`_mW\tC޽{q Bzj)5H8p`FAz݅^u Gzr]H/`ˑ^w!}.Gz݅^u Gzr]H/`ˑ^[>|nݺ3g._\VTܸqCKgz Ho>_~!!!Cm׮۹sg-ݻ/[̬ GzrRSS4iRZZjf[ho>M,X7 [ly3[- Gzr^ꫯ:uJΝk߾];ٳǬSRR$'$$j) tR=J/Fڢvqȑ]t9q№mرcf_|Qwgf={VWj/͵kH*M?~UV:ҺN|뭷>l)++k֬^]fZ_} _o8eZQQQ]v}޸qZ޽{'O 266 =y򤼼ܚNTe ~\~rRuˢiT7HoM8qLEŐ!CDΝ2 u'Sjj_kVu޽{[;F,:4ŷo;sgI۲eˠA͛3h'NhlN셅۶m3+:u*..NtSNׯߵk׾hELtttϞ=RRR8!!ѣc޼yӬmͬsʕ  8pʕfoޚ }7ͷ޽ۦM5kh/~wu]dUy^>Jo>}X5[N իWO>}E-?~|ǎwܩľӦM?~ܮ];USӑ:!봬^ާ 6[ѣMKtR^^Ν;wU^{|Ν;͛7|Ogk.\PP2dZAF~INN믿~ҥTڥj'VA-))CzH{7UnyfEq͛7DT?5 0]vT[%HӷoܹsV7lذe&$$رc SSS56o):THt[ Ϥ]H/`uӫۇ6H:O*K,њΙ3D;{?Hu ` ԡC۶mꩢO81##͛js||n50%%E=O?wni,n7H^>7nTzWa>~gΦIZGͫ;wȞ={JٳڙQ g7((ȓ{ۦMK.=}3[lyM+#GW׼fm|:u GzC^ŶmgտÇ}7bĈ-W7onJՠyҤI3::ZKiݻH^ ?^j#ۣGjJwi U[hqyM/ZH1cFҿ>*67 #BzWz?Gc@z݅գJBBBbbQO>ݨNu W_+̙3qĩ',\_j^w!}+/5k֧3s+V^7#BzH/u9.^#BzH/u9.^#vu֜^6zZ~}~tvZ **~_L:՚ҫjFޕ+W䴮ˠݻw[JПU[ոqsѣAAA*hddbf̘tR\ ?99YZ[f۷olke]sҤIj6uDkj*ܺuGGhv ӧO_hƍl֜v(2~|7l٢('Nug_xᅐ3[-]:iz@M:ujΝ:A7jkڦBui"s|J-Z>&͝;WSS9O>flݵHC fDDDo߾^z)55U(뙙.))џuÄMh۶m;why\\\6mc֓A y=< ]lRx?ӳ:m4Ͷj.L5pYOslɽ9K,IKKvt .x^[F5eʔgIM4Q}=*37֭ZX\\p1-_vG}d;V**.]رCC#G1c Z5S ZA֝۷/::Zծ{ƃ֜ε+5{dꊩiӦzj2ʕ+  gֽOoxxF/ϸx ڷo];gݿVMu ` j֭[Ԧk:,,,((HC&[nIjnfI=qD] ?~\W=Hoҩo߾VҥyYW@.eO4IWFO<17׬{fezu_▕)f?٧5k.?Nz5սjʬtxM?#K. PдYWז &vګW/](O>]vmΝ|̘1>#q GzݓoٲEصk_(wEFFj0ի{쩎[_^k`-2dMv;洞h ^CCCȄM}7#/j78P#f͚yp6U5D^|yLLZ.U\+xڥ}q>!}=ܹs?Ru{qF9bĈ &ܼyS˕@=ӚZAب(СCa.\0BeZi&*Kt6ߔИJ u=(''G746lɒ% N2EG?uY .' ۧOu٬&u GzIom˛7oސ!C_n-).㴴{Y6^w!}u GzIˑ^w!}u GzIˑ^w!}u GzIˑ^w!}u GzIˑ^w!}u GzIˑ^w!}u GzIˑ^w!}u Gzcz>|hS^^'OX~YRRbuܿmuz Pe?ju˗w֭C'N|}G{۴A#<өS?ܺT':͟?YڍRz{;v\pԩSZl6Ii?}.yζfjGQQw} ܸqJ9zePj x۷5&L0`dff.X`׮]iVU &fOZ- ~}5=HV}߾}um}-3kާ^?ГI&:fVcҥڵk߾}```JJY :Gzݓ޸iӦYNZkT^皔0GDD_̙3ZM!C)͚5۴i*}9qΩ4s۶m.\Pvu銮6dɒЏ?xZ}ؿUV|޲eKH]:N:,Eo~ t0zꥋ,j9[ҫaZj!34wܐ 7NXpxxxտ" ~g괒lƩx饗L/^kpZ_nyBBVP۴iԴFɰh"cǎ#GfddkV@zmюӥ֞={>3Oz5KLyO6" sޥҥK ?7|1bv҄v};>|5SB5tQFz;@u.\@zuvGM% OzH:[JկYy_W}`jџ|aaa|Wm 4^ҹW+KΝu5.]T+L2EvHoٳV|>}& u)dz,z׿40:<<|/-7mڤE?O{i:ZOQzCBBϟoٽ{_P?b޼5-Z4{lEZw̉'߆h^QB}?ãG)WKB3v;洞jy-9塡={4piӦ;̹oQ~ 47жYf7Mz5LjٲUطo߁̗Azko߾͛79rknܸQ׬SZZY]OjiM]V\Qo>}6olZ#7ʏ;jDW~VΝ; :'ʧgyС VFjņ L㘘sΙoGkįq:+Z٬|ro> t@`MMזw3FW|;;v\v-((h֬ٳglͪ7&&&::ZJcYn]DDv;B=immӦMuu9[sݻ^?fKJJ|ƍʭ%Kwﮡp-ר N2eL6MnGr(yԩmmΜ9 o8魹kݺu@@@J'NGkeFJolllXX BBBfϞ+!kwԅ˗-\z6N޽egg_TutJJּwHM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzG]HM'{~Dz݅Dz}BzGzGY3!6^^^zԵkΝ;/]AuHM'{~Dzk۷o3gf:&= ?"w޽VZ>|ڵ]vfHM'{~Dz/997TlRRҫz-3lGz5S#jaK_>`]LLGWiB_t Sz}ݿ޽T}&$$XOPښ[甬}0}CT!Ыuʕ^^Ӌ3 sOMM}>һ{36h /`h$H/"86vc_^^n&Ҩ^@#Azw_ɓKΛ7… f+..ζfǏրm::wܹq… ,Xp5=|P?yMUu\H}љ8qb||&.^8x`M;wwΝ;'ӈ#F9k,Z 28z$MW?yС֢ʣ+(5*==Z  F/sMݨ S=Yl3~v~jj53%K̟?ѢEsF6:|ɗ_~Zg풒PL54ҙeܸqgΜ0܍7j_O}nj%iiiZӇLLL4K.\o~UuJJjݝk !ЄvHaaaî\=?g,@\~}֭Z۫V[7?v؄ 4|Э[ǏkzK.YrfJP{ ]iB:(߭WQdٳw^ϯEcCz^ex̙9pVOsꜮ~UppNZktۦMV +5~W'O6mZrrbi&=]?#=zhG: ӧOס:uѣu,t*7Ǐ;r>uꔙOtN*y~5,E]Ox>sAAAzرc˖-յV3S]z-/\PFӟbbb:Dzu:իWug`ҿeVXa~z_gyH''jM4Qµ$))I+a:33S*r:븬[N\Z?c ]ik|Y{rjzu|}|zY|z2e\@KtykaÆi{iݻwhʵCP,**Zz~t+WTSٽڍ:;ԬRׯ!W9::ZO]2ʤItUM5ر2=Wsfܰalҫټ=z>|ܹs:Gr%VGGS]6yԋ(99Y/PGּƌ6F1ct63m5k>9B*eee^%$$hbsE?5YU5سgύ74k(ZAFұ0B!ԯ+cǚO!|cOtΝ@hXhe͢f>}gJ1?i= ]_HݻwM ]'YƬFFFΛ7ODZM6<[uM+0mH/`7nx>zHjitt~SgffMP&n`0x&'I4kpIMݶ۽^φ;;I&4%SfZT|)5yQi^ҧMe5OT4q<9i@h䀦9i@h䀦9i@h䀦9i@h䀦9i@h䀦9i@h aӌF~OP5q'|I4gh8ϭct@ժ^6'I4!h4~Ç`0{;NxƆ4fS5yQ4dvOrmvww5I7M׳@)4][[@ȠeMcibn[_1:vomUoNnZZJb^p32yT u`O;.N4gϞi48o W OivLL8z ˔8afQ&iNn]8|*Q&4(?S>V3vd0h<(Nos,S,eP^RnlX'k$M3-YT땱Oݕu bMxio'YT|,/ f'*ib~h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.4`h4}HzUkU<ЌE93EwZV2 h"U@#ilh't:pІ4fS2 h"U؟OvvB`6A$+R/x94ݻɃe<ЌEM3ޭ-45ӌEkvp%&LL"14ƒÇ/vÚbx &i̝zr3==14 ph4Տ3I4SQ/x: ƒ%ZS톻 viÇah;Nw$<ЌEM.)>&|>Mx+*#$MT h"~ӴZppt:+vDw^Rcc*N7LW^@3 Ų2%v`9u L"1Hh4q Ê7E h䢎i2L^f @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If @.7%Ѩz=SI1R/xMvXXDŽAժ^6'?1H4!\B֔nۑN3КƄN~64cri,Snk;hGgwwWĝl h"Uloo^&Ɔkkk&VLf ǏC Rok\;{ |7Ϟ=ӡ4Mh=4φ[[[aXij /_`Oÿ&s۷o'M)޽{ٷ~;iNv=4vȝ2;h4IW^@3?°'g M^&W5ioZSg̝zrY'mtǏܻwf+4 iv]7MlL"-a4cfkfgg… !=Nq;ɓ%&P90{76=E{ʶ"766=nO> }Q8ҥKw9Ñ"7[[[V-MqNtp~r=M4coխ[{εӖ~/2$W^ ]~}H17kssӞͷv{- ذ<Ǐ{ze;ƍv_1k4͑Nn]8|*'_1`V7ʕ+W&I?|kK.ذ<?菟!o~ '#|I8ai%|͛7ӧOp6fJޓ OS5sfb%f UMsNC! >"(7XӔG߿?veG>~"flh?H)&\Rn'T|ɤii {fU G 9# M1߼}پdh0ibR/x^?B4ML4cRzr*Dh h>y$4If @.h h䂦If @.h h䂦If @.h h䂦If $??Zg/ԿY N4ML&=ЌhsAĤmH04ML&=ЌhsAĤmH04ML&=ЌhsAĤmH04ML&=ЌhsAĤmH04ML&=ЌhsAĤmH04ML&=ЌhsiAС?F~N?uI4c \opnϔt:w:FhZ&+6f $@MݮFkkkV-v0kб{КƄ̢L"mh@4 B?ٱ'ouq)&M~=M(+?# /j<?-mh@4 0 .,,,_`ĿN͛oߞך{ٳg~?iMMc6,'_dr쬯?x|ͭ[2|e/Aɛfkkz\af $@$BӼlfk -=zt^i$M38Nj8|٦|$FĚ|&=ЌhDhlM3W^9y섷VWWݻ}}wyIN(y~@qޞ}=__unlloMӧvB1ɗ.]s H4Q5MUM3w&=Ќ<ЌP,8If i4ERLghIq֭7|2Ž[I؃\vܹs|=iKKKkp—_~3vիW| ׯ)fe_bw_=ooom{~{- ذ<Ǐ[ݾ}xzkyyNq㆝W̚$MS{*~{JӴm fbmHiuMyw>ӓƕ+WL݆X]]G ñtRH"aӘ<?[f(OpO> '5Mdyyi&y K)_2Af $@$BӼl7=y.^wi|(g}V|!‘#|~8r#(;_>1cCA ~2ᄢfSGlooMcvMp܅çhmHIyTlhj6^(QeϘ׮]+KHj2)‘@앓 ݸqc}}ݞK>yyW\vx*+'~X֡4SE&+6f $@$BӼl*6˗|e: s-,,XلIf߆ϟ~z WTi{;wCUeMcubQ>|hHͦpIN8~%{VQ&_I4c &eSif p!η~kCR$m_7(-k;o4܁Ռu L"mh@4M"4f We5PcBR$m{u?ݫ4oAVEiPevoN~6&=ЌhDhlM^_Y]]׿u~ޞ=ߗ"' .ܻwϞ:M{I!)6ŋݿ߾u_YYMϟ/~7_I45{&mHIy4w>EI{ʕ#?_|E9)6UKKK7ӛ&)0SYVzD|E&=ЌhD N4DZg .,,,)̙]7o\\\}~ݻgϞ}ƪ"Çvu:fG ;bǭКƄ̢L"mh@4M"'4_oaggի%{ذ?6$˚_~E47XXX_vv|ZxfwwWD|E&=ЌhD$MgϞ'&zɃhmHIDON4 w9Nxjuu޽{ᥗu{^{'O/1ȑ G{ｱ)W-..S_/nlloMӧvB1࣏> '_tΝ;'"yӄinCnmmaf $@$'I'??4MO?=C [n=xn曖vJڵkΝIN[ZZ_]οzoAp#K^gñۭV, *&`,^y۷o[o-//7nܰ&yӄwK4a fbmHIDON4/=Y;wN4feeʕ+buu.)R) ǚҥK!Lg?c[|cO?‘O>$04b>Ύ<}4 giB_I4smH@&9,,әi; G y:N99 4Ӡ'$mhNh@3n6&-2'h'Nb/ξsk`4Y g2L^ۤ#遖B4h9AӠ,|F_ŏy!&&mhtB{Z F$EMѣG˭Vib6H'Gzl4M"ZdN4Bt'O$}41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~4ML&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 GĤmNh@KhDȜiP?&&mhtB{Z F$EM41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~4ML&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 GĤmNh@KhDȜiP?&&mhtB{Z F$EM41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~4ML&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 ꗶip8FQzU}36H'Gzl4M"ZdN4_t:gΜY[[ӡjMLۤ#遖B4h9AӠ~Iƶ + v܊g45 ÙŚ|&=HID 4Q.G6M۵ /j<(Hۤ#遖B4h9AӠ~i9i&ZyD Mz= h)4M4 Ww C;!f#遖B4h9AӠ~u7Mi| f}36H'Gzl4M"ZdN4_VM3w&=HM&9|왞/QӴm f}36H'GzlNNzn3O+gmNh@KhDȜiPN.>蓟IG:=-fi"sA4ifՌ $gmNh@KhDȜiP$M;dn"b%5vpZ7LWmNh@KhDȜiPMHT`V;*D|E&=HID KtV?o*yG6H'Gzl4M"ZdN4<&a&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 GĤmNh@KhDȜiP?&&mhtB{Z F$EM41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~4ML&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 GĤmNh@KhDȜiP?&&mhtB{Z F$EM41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~4ML&=HID ib6H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sAhMz= h)4M4 GĤmNh@KhDȜiP?&&mhtB{Z F$EM41i@{#=Rh6&-2'hԏIۤ#遖B4h9AӠ~skh{C9h@{#=Rh6&-2'ho>McsjU/&?IG:=-fi"sA4:F01a8z&?IG:=-fi"sA4nך\0e]gR6H'Gzl4M"ZdN4emmM7OOmNh@KhDȜiPf8Zlmmi|H'Gzl4M"ZdN4_M.zF06H'Gzl4M"ZdN4MIG:=-fi"sA^i{ 3==1s=Mx= hXt: w0 ͡iXhՌ &\Rnz6'PXʹZ-Kw@Ei`8~bM Mr@4 4 Mr@4 4MΜ'd {SdX *DhƆfPˋEg;Rp Ɔ˃]G4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 Mr@4 4 xx׿/b_XIENDB`(Dd!,nB  C Ag4bY(.r{5(Ɠ0n-(.r{PNG  IHDR"ҍsRGBgAMA a pHYsod'IDATx^Ooa& |'#, ЫF,@2dd2 8R1r?7}v8]Z0]s&?;`f4047Mx sǦ ;]M;˞C^5{liJ{=D3rΓ=y`4 Bzi,v.˞>fQ~:)}f2zpn}ronOkP!fT?V='OirihhZihhZihhZihhZihhZihhZWӌFF(;O9MLrܷLQ'>fT~Ӕ:)srRIzoQfsssu0fNJܔTS )$)'̨q{iVVVb[=iJ͔ڊ]/..ᢏfEMSesOE۷o{ˍ!,1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 4hcGc#gWL`0`MLrܷKsI9Yl X~lllR}v]fii$zkkkUFӤ LX_,iqQ⦆Klw,,,4Yb-{?iKӔ4b-i4+++LYj4b-iJ͔dڊˋIl XMSJOI$6 1 ̈x`n4xaUË:Md`zl4۱cssZIdOt '?b-i4Em*Ax+&0b}^~^ڽSd`~Щd;K5ܥi&[/4677?Mٿu1 xS6'%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`jh܈]TϮd`f{{{qqoCH9Yl X~lll}v]JzoQXYY)w\(;r.&0b})v)2RMh4}J9Yl ӸFx?MϖdHuEvOx<.'7>N~&[/@2ʑ#Gcoo~G^rפÇ~xر^{_)5;Y&zZZZZXX84E'?sb- _ ϧ4e*h5KlߦyԵ2eUfmm-8zs.&0b}??ǿ#~pSNݸq>tfN4 KSW O=ܹ'?b}:4]hk׮KG9{l ͛ϟ/3_w^}HQy4&{z뭩~zyѣG.דp,Ox…>߿_pԃϜ9s'ZiJ~_{3* -7M}w/_~>)cǎ]xɓZ9k}`=/I1uoQtԞɹVWW7662ɽ KMNlvOݻ嗽r _}'N^|;2kjMQVGӤ?CdxMsԩs>&ٳgO>1SMs̙]pD=?Cݜz͛?裩'駟u\jz|~~<^RvoݡSVg: 'Nb5 >I"LSM=uԞnvt=T.N=`@4N\sMd).//ommF=viRğ!tཛ;~sJT'j4rﶹY(|;O"[/@_rp R'OiJ"[/@ǁ@}ѣ`&˼:/ҍ7F;_P?Tצ9}tqn*?zkkԩSeMS7>uMӔ3DX_5MI2Ҏ+/몟Ǘ ϻIkӔӮYS~?=ػi\]]+?MӔ3DX_(5x5)?`?zwTx4=}4M LX_~G!~4MSb-'tΝ .8qbaaaW%D4%&0b}xBiVVVݻ4iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 i&[/il iJL`0`)1 4hcG<ē]1 73qߎp0)'?b-o(o.K,--jY__=`RN~&[/@w^v o7}ԍr}MS;n(2Jc8u1 ph?_z#GWIx=zʕO;v^7z?-1 8ڵkϟ/]o^y7nQ_&*Y/F?zo2Jl91 qzΝ;ǎ{ /̃ޛJIS'?sb-`M۳>vZ}ٳ7nܨϗg߻w>LW`6h4*+=?b-CJi:$)V$Ż_/rɈDy/h z@^2<9.{߿_7ǦYZZ*ۻ<'{3*&0b}:4eҗA}9doO>qw}駟N~ܤ!14[nMfGC𩈙,HiI?IL_M󔃦H<llx|ԩ2 'mnR4j֔}>l/ng9WWWwOD4%&0b}@⧆Hѻǣo퓦iJL`p ;3il<;w\pĉ *')1 Mr޽^_)4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`4MSb-4M LX_L4%&0b}0MӔd`jh܈]SގI<lI޽{ڵ2%S7 7Mig:㾎rң=u1 pheKG#8{w>z+WB?=ԇ~xر^{4iJuL}v= zoU6rXg=u1 //qvk׮%x|…RkmԗIJ/я) v hUnk\1 qrcǎaK5iM+&0b}:_g\vuu7nԗ^n޼y {޻w>L+W&Oꫯ8q\wyY{Ӕ)RiM LX_7CO%J\z~8uԹsv?gMg=TSMs̙DEg~nN]Xr(}O?L5Mdxr>Eiu`mhw6 1 ̈ɰρe~ Xo+g'N>]ﾋ?ԀO'!14[nMfGC𩈙,ҤzǦ)Mc*r&nͱd{~Ŀv%Ϗs߹sC/^~KMjwR=SWLRc/_>|)rڏzby?~ܹ cӔ+AWi\1lo}M JiW^9rHHP¢Tɓ'CJIkܼyl .]بWiS]zN~&[L`&a>4u]6愦Il1l{w&׋i666DYƁq3'&0b-&04 ߦ}צ!&0b-&0sluuU͡f<@M{3*&0b-&0ٌsSMTf{{;wi&L9d Ld4̧AS|)ƎG]8DO~v&[L`&a>4{VNgEaN~&[L`&a>7MM56zIV]*|H9Yl1l4NJR3 qǡuRN~&[L`&a>xcmoo|l1lW6M>,1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO)1l1ɦiO6h4ގ?+777766n߾'gQL`&[L`iS_MSeiigY^^]kkk安G% Ld L6M|iK=IeL Ld L6M|ohUn?4VʽlsȗjRN~&[L`&a>{=){g sss3$gQL`&[L`inx{h4*;766b@O~&[L`&a>=)vƎ۷ok1l1ɦiOAӔv)r@,4&[L`&a>MSlmmZC6Ϳ_9*_4S{OY_̡A4M,wlYoeNhȘ1G~l}xއ iTU6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J .Normal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 6U`6 uR0 Hyperlink >*B*phJOJ f0Pa2d7$8$H$CJOJQJaJtHbob jDefault 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtH8O8 j0Pa20d B*^Jph8o18 j0A15B*CJ\^JaJph8O8 j0Pa21d B*^Jph:oQ: j0A2B*CJOJQJ^JaJph@O@ j0Pa14dB*OJQJ^Jph@O@ j0Pa28dB*OJQJ^Jph@O@ j0Pa15dB*OJQJ^Jph2o2 j0A8B*CJ^JaJph@O@ j0Pa16dB*OJQJ^Jph@O@ S~|0Pa40dB*OJQJ^JphF@F 0 Footnote TextCJaJmHsH@o@ 0Footnote Text ChartH @&`@ 0Footnote ReferenceH*>O> %cN0Pa1dB*OJQJ^Jph<@< !ce0Header p#mHsH:o: ce0 Header Char CJaJtH < @"< #ce0Footer " p#mHsH:o1: "ce0 Footer Char CJaJtH 8"@8 K0Caption$5CJ\aJOQ vhpsPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] #B%5:%;CP yJ j 7 : P +++. $($19@XJhPh[Fadhphsw}ޅz.zJ>j0$**619=t@EpJVZ]*orPSTUVWXYZ\]^_abcdfghijlmnD ^@vas$)T>lKLrrQR[`ekLĀPXXXX $'.!8@0(  B S  ?!t`{ !!.147ik^_ikl')R{  " S U !  ! kwg]r$7>HJKWZd&,?EKS]dp(-7:mw -1<ixN\*Cjkry$4@D L`ay'ftTdp+8 v !!!!!!!!!! """"""I#]####4$6$B$M$Z$]$$*%.%E%%%&& & &7&9&&&&&''S'U'''''''(((([)\)))*[**,,,,,,-1-b-e-n-v-x-{--------H.N.T.U.........V/g/i/////// 00 0(050<0>0L0T0u006171=1X11122!2,2-25272F222222222233&3(3Z3_3t3<4C4L4Q4S4^4j4r4445555<)<+<E<>>>>?? ? ??"?%?-?????@z@@@@@@@@@@AA1ApAxAyAAAB!B7B9BXBZBqB}BBBBBBBBBBBBCCFFFFFFGGGGG=H`HhHjHrH{HHHHHHHHI"IIIHKYKcKjKNNNNOOOPVPsPP_U`UeUxUzUUUUUUUUUVVVDVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWW WWWW!W*WyWzW}WWWWWWWVXZXgXjXyX}XXXXXX5Y?YuYYYYZ ZZ[_[i[s[v[}[[[[ ```9`>`i`l`````aaaa/b9bxbybbcccddd!d(d-d?BCJT/Ljyz7KY‰45>@G_dM~5} ˒ +#%&()+,./NQ !12lm  XY{|&'ABy{ IJ./o p ))))~**,,,,,,..(.*.....00[1\1t4u45555779999d:e:::;;;;<<<<V>W>e>f>>>>>1A2AAAAABB6E7EFFGG_H`HHHIIjInIIIJJJJJJK KGKHKiKjKKKKKMMrOsOQQRRUUUUW!WxWyWXXYYZ ZwZ{ZG[J[B]D]qqqq s!suu.w/wyyyyyyMzNzzzg{h{{{&|'|}}}}~~  TUu=>?Lly<Kcf47TX!#%&()+,./NQ3cdDEOP)),,,,,,....).*...5555AAyWyW*j9jkkkkkll&l-l/l:l;lnn)o)oq qEqEq%s%syy| |$|$|113456"##&&/KQ 4|AR{O *Y , (q9#`AIԌʭtJ^2NBtcXtYr eV4x 9pĊU]D#t^2^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^h`o(.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`o(. o^o`hH. ? L^? `LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. O^O`hH. L^`LhH.8^8`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.^`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. AI(q9#N4 , X{O ]D#t 9p etJ z윰 ʈ8f/pL3/#x(J_/#xC/#x8*/#xrJ/#x Y"/#xS;c =+y)AD/#xS/#x]A/#x}7y),M_/#xz~y)~!ey)=/#x{/#xC?/#x$o51Lky)FT/#x9/#x*/#xk o51W/#xvu/#xo51  /#x4 y)fV y)W o51S /#x;c _O /#x;  /#x`/#x /#xB;I/#xIH`3=/#x /#xG/#xA%/#x6/#x]/#xby Yq/#x8K/#x`Uy)d%/#x` /#xj > /#xB /#x'!/#xJ!/#x!o51_-"/#x ."/#xZ"y)/3#/#xe$/#x`%/#x# %/#xj%`3Y&/#xX@&/#x~( Y^ */#xJr* YQ*/#x@+/#xF+/#xM,/#x',/#xPC,/#x7,/#x8D-o51]P./#x)v./#x. Y ./#xv//#x, i//#x]k/y)p/y)|0/#x00/#x{1/#xo51]L1;c -[1o51t2/#xf{2/#x]3y)%3/#x`3'3y),F4/#x|*4v54y)Az5y)]5/#xd5/#x"K6;c 0Y6k7/#xGj7/#xd'8/#x8/#x!8/#x8,9y):]:/#x_Q: Y:/#xL;/#xl ^A/#x/ w;c $,w/#xX:~x;c ;xo51/#xf0+y/#x]9y/#xTz/#x5zy)Obz;c bnz/#xK`z/#x {/#x{/#x~|/#xb~/#xy~;c /#x['/#xP}C/#xE&/#xk/#xjd7dSt8 C$=jlgt'2}lY k = ~ @ I  )4=`q2O>U".!WGMj?IzGn !!=!3/"}5"v#P##_#J$n'b(!M)1l)8/*x*3}*C+e++,-!-i-!y-\.L/`0k{0y1d3r3G45#5\R6l6A7`7s:8>8:9B:V:n;2;j<$=~3>p>a@S@ ABYCrC DDz]D@EKE FIEJc K.K4KPKcKUlK!L:VL=MB$N%cN*OCOBR YRuRwS7:U'V0OVsV,WS0WAWo]W}WaYIwZezZ.[M]_o"`d b bGc]dMedqeHf%Xfnhdiwxj kLlopd2p)ip8Uqjr.s9sTUs:t RuZuku:|u.+v4wS`w7x||}]|b|S~|~~,?9\"Au|y49ST$F!N4.e,#c{ +":0DLw~t2!^o@c B/V1|S+grw{EKwwdheK_s.S?H[\L$)1:jOr gOgyQX"(LxBj9~&2 OE|`D&>EF)4d[* NN c y"e"Jy4?2$4*q; B#t71[iG R-4uW2D`J='@-PP@V*>M'K y46X<M>@AL~ f",[!%f}e _V%_7hju&~~`VPxh\cUnk*/u&Kfwa{j'B5%6;>tce9Kov@WWWWT  !$&*2456;?@ACKP  .08:HJPT\lprt~Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri3*Ax TimesC WhitneyArialU Whitney SemiboldArial[ Melior LTTimes New Roman?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"9gA9g$o|tEhL120֕ 3QHP $PuR2! xx  Mudrov i predstojnica8         Oh+'0$ px    MudroviNormalpredstojnica7Microsoft Office Word@u@ H@7Mo|t՜.+,D՜.+,L hp  PrivateE  TitleNaslov$ 8@ _PID_HLINKSAUX %http://www.cqm.rs/2009/pdf/36/35.pdf4%mailto:linda.grubisic-belina@azoo.hrU`mailto:anmilkovi@gmail.com<mailto:jmudrovcic@unizd.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012356789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoqrstuvwyz{|}~Root Entry F5-MData q1Table4?wWordDocument 4SummaryInformation(pDocumentSummaryInformation8xMsoDataStoreM(M5IXBYAUXFC4A==2M(MItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q