Pregled bibliografske jedinice broj: 790968
DUBINSKOGEOLOŠKI ODNOSI I BAZENSKO MODELIRANJE (2D) ŠIRE OKOLICE POLJA ŠTEVKOVICA
DUBINSKOGEOLOŠKI ODNOSI I BAZENSKO MODELIRANJE (2D) ŠIRE OKOLICE POLJA ŠTEVKOVICA, 2014., diplomski rad, diplomski, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 790968 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DUBINSKOGEOLOŠKI ODNOSI I BAZENSKO MODELIRANJE (2D) ŠIRE OKOLICE POLJA ŠTEVKOVICA
(SUBSURFACE GEOLOGICAL RELATIONS AND 2D BASIN MODELING OF THE SURROUNDINGS OF ŠTEVKOVICA FIELD)
Autori
Slavinić, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
25.09
Godina
2014
Stranica
84
Mentor
Velić, Josipa
Neposredni voditelj
Cvetković, Marko
Ključne riječi
bazensko modeliranje; polje Števkovica; naftnogeološki odnosi; Dravska depresija; Hrvatska
(basin modeling; field Števkovica; petroleum system elements; Drava Depression; Croatia.)
Sažetak
U radu su detaljno proučeni strukturno- stratigrafski i naftnogeološki odnosi naftnog polja Števkovica te njegove šire okolice. Također je pomno istražena i litologija donjeg i srednjeg miocena iz dostupnih opisa jezgara s ciljem što bolje izvedbe bazenskog modeliranja. Nužno je spomenuti da su EK-markeri i reperi granice na temelju kojih su razgraničeni pojedini članovi i formacije. Radi boljeg pregleda navedenog, izrađeni su korelacijski profili. Nakon toga pristupilo se detaljnoj razradi stratigrafije istraživanog područja, definiranju i procjeni elemenata naftnog sustava te definiranju graničnih uvjeta koji su od izuzetne važnosti za bazensko modeliranje. Kalibracija navedenih podataka izvršena je na temelju vrijednosti temperature te vrijednostima vitrinitne refleksije reprezentativnim za taj dio Panonskoga bazena. Nakon svih ulaznih podataka izvršena je simulacija modela te su dobiveni izlazni rezultati ukazali na povijest zalijeganja bazena, akumulacije ugljikovodika, moguće putove migracije, vrijeme kada je došlo do stvaranja zamki unutar istraživanog područja te kritični trenutak kada je došlo do ekspulzije. Dobivene akumulacije ugljikovodika su relativno male čemu je glavni razlog ograničavajući broj podataka s kojima se raspolagalo (prostorni raspored litološkog sastava, rasjedi). Kada bi se povećao broj relevantnih ulaznih podataka, poglavito podataka za kalibraciju, izlazni model bi bio mnogo precizniji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb