Naslov
Istraživanja pojave pravilnih kružnih struktura na travnjacima Grobnišćine
(Investigations of regular circle structure appearance on Grobnišćina grasslands)

Autori
Randić, Marko ; Raguzin, Ervin ; Randić, Ana ; Randić, Nina ; Kremer, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci za znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi / Juretić, Vlasta - Čavle : Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2015, 11-12

Skup
Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi

Mjesto i datum
Čavle, Hrvatska, 07.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Grobnišćina; kružne strukture; travnjaci
(Grobnišćina; circle structure; grasslands)

Sažetak
Pojave kružnih i prstenastih struktura u raznim krajobrazima svijeta nisu rijetkost. Pravilnost njihva oblika često začuđuje, pobuđuje znatiželju i golica maštu. Takve strukture mogu biti okrugle krške ponikve, otvori ponora i jama, lokve, izvori, „cretna okna“ formirana u tresetištima, krateri vulkana, mali otočići i atoli te brojne druge kružne strukture u prirodi (usp. Edmaier i Jung-Hüttl, 2007). Osim geološkim silama takve tvorevine su često oblikovane djelovanjem biološkog svijeta (prirodne kružne strukture), pa i čovjeka (antropogene kružne strukture). Krajobrazi Grobnišćine u pogledu pojave kružnih struktura nisu iznimka. Jedan od poznatijih primjera prirodnih kružnih struktura je planina Obruč čija se pobuda imenovanju tumači „vodoravnim slojevima vapnenca u najvišem vrhu koji izdaleka gledani nalikuju prstenu“ (usp. Poljak, 1974). Kao pomoć i nezamjenjiv alat za njihovo „otkrivanje“, u mnogim slučajevima, mogu poslužiti zračne i satelitske snimke. Koristeći se satelitskim snimkama (alat Google earth) u proučavanju travnjaka na burnjacima planine Obruč (vidi u Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi 2013) uočili smo pravilne kružne strukture, krugove i prstene, na travnjacima u višim predjelima Obruča, kao i na nekim travnjacima Grobničkg polja. Uočivši određenu pravilnost u pojavljivanju krugova na grobničkim travnjacima smatrali smo da bi pojavu bilo korisno detaljnije istražiti i pokušati dati neka objašnjenja. Na Grobničkom polju uočavaju se dva tipa pravilnih krugova. Prvi uočeni tip su puni krugovi promjera do 30-tak metara (dobro su izražena dva takva kruga kod Podhuma) uz slabije izražene krugove u nizu promjera 53 metra. Spomenute pravilne kružne strukture uočljive su na satelitskim snimkama Google earth snimljenim 23. studenog 2014. godine. Tip travnjaka su dolinske livade košanice reda Arrhenateretalia Pawl. 1928 s elementima submediteranskih suhih travnjaka. Provjerom na terenu utvrđeno je da se radi o krugovima anropogeno-zoogenog porijekla nastalih pašom domaćih životinja (konja), koja se na Grobničkom polju obavlja na specifičan način. Drugi tip kružne strukture na Grobničkom polju ima oblik slabije uočljivog pravilnog prstena na suhom submediteranskom travnjaku reda Scorzoneretalia villosae H-ić 1975. Uočen je nedaleko piste Grobničkog aerodroma, a vidljiv je i prilikom polijetanja aviona s grobničke zračne piste. S vremenom je razjašnjeno da se ovdje radi o velikom vilinskom krugu uzrok kojega je pravilan kružni rast micelija rijetke i strogo zaštićene gljive uglatosporne vitezovke (Tricoloma goniospermum Bresadola). Desetak pravilnih prstena promjera od 13 do 40 metara uočeno je i na satelitskim snimkama Google earth snimljenim 23. rujna 2013. godine na mediteransko-montanim travnjacima sveze Saturejon subspicate H-ić 1975 (as. Seslerietum juncifoliae s.l.) u predjelima između Burnjaka, Dnjića i Hahlića u planinskoj skupini Obruča. Porijeklo i nastanak ovih pravilnih kružnih struktura nismo detaljnije razjasnili, ali pretpostavljamo da bi se i u ovom slučaju moglo raditi o vilinskim krugovima nama zasad nepoznate vrste gljive. Terestički dio istraživanja je u tijeku. Istraživanja kružnih struktura na travnjacima mogu također imati, osim u pokušajima razjašnjavanja zanimljive i neobične pojave, određenu teorijsku i praktičnu važnost – primjerice, mogu biti od koristi u zaštiti prirode, u razjašnjavanju strukture, sukcesijskih stupnjeva i dinamike travnjaka, u određivanju starosti travnjaka, starosti vilinskih krugova, u procjeni brzine rasta micelija gljiva, u razjašnjavanju interakcija gljiva-biljka, kao i drugih zanimljivih pitanja koje takva istraživanja otvaraju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA